Svima je poznat izraz hustle culture, odnosno način života prema kojemu bismo trebali raditi naporno i neprekidno uz malo sna kako bismo ostvarili svoje profesionalne ciljeve. Hustle culture često se naziva i burnout culture jer često i dovodi do sagorijevanja.
Dokazivanje na radnom mjestu
Društvene mreže prepune su ljudi koji objavljuju slike iz ureda u kojemu ostaju do kasno u noć, sve kako bi napredovali u karijeri. No, možemo li reći da ljudi doista uživaju u stresu, nedostatku sna i ne viđanju obitelji i prijatelja? Naravno da ne. Druženja i hobiji koji nisu vezani uz posao ne samo da su ljudima dragi, već su i potrebni za adekvatan odmor i bolju kvalitetu života.
Osobe najčešće pribjegavaju prekovremenom radu zbog nadolazećih rokova ili želje da se dokažu. I dok u povremenom prekovremenom radu nema ništa problematično, kontinuirani prekovremeni rad dovodi do negativnih posljedica od kojih najčešće izdvajamo opći nedostatak energije, osjećaj tjeskobe prije odlaska na posao, nemogućnost opuštanja van posla zbog razmišljanja o poslu, te pad kvalitete rada bez obzira na uloženi trud.
U Japanu, koji je poznat po dugim radnim satima, skovan je i izraz karoshi koji označava smrt od previše rada. Japanci stoga aktivno rade na prepoznavanju i sprječavanju ovog problema.
Pročitajte više: Može li burnout biti dobar?
Kako se rasteretiti?
Unatoč opasnostima po zdravlje i lošijoj kvaliteti života, prekovremeni su i dalje značka časti, čak i statusni simbol, a osobe koje na poslu provode više vremena no što je potrebno gleda se kao odane zaposlenike i osobe kojima je jednostavno suđen velik uspjeh. Poznati influenceri i vlasnici velikih tvrtki svoj uspjeh pripisuju upravo radu i odricanju, a poruke o važnosti dugih radnih sati preplavile su društvene mreže.
Postavlja se pitanje – kako se svemu tomu oduprijeti?
Dobra organizacija rada ističe se kao najjednostavniji način za sprječavanje prekovremenih sati. Ako je vaše radno vrijeme osam sati i sve zadatke obavite u tom vremenu, nema potrebe da ostajete i minutu duže. Stručnjaci predlažu detaljnu izradu radnog plana koji ćete staviti na papir. Postavite si male rokove unutar dana kao biste osigurali da svi zadaci budu izvršeni na vrijeme. Ne zaboravite uključiti i pauze.
Pročitajte više: Poduzetnici podijelili kao se nose sa stresom na poslu: “Doživjela sam potpuni slom. Život je bio jedna velika magla.”
Poželjno je i uključiti neki oblik tjelovježbe u svakodnevicu. Naime, mnoga su istraživanja već pokazala kako tjelovježba utječe na bistrinu uma, povećava razinu energije i smanjuje našu podložnost stresu. Šetajte, krenite u teretanu, zabavite se uz pilates ili zumbu, zaigrajte jednostavan sport s prijateljima par puta na tjedan i uočit ćete veliku razliku u načinu na koji vaše tijelo funkcionira.
Konačno, pronađite hobi koji nije vezan uz vaš posao kako biste se što efikasnije rasteretili. Nije važno je li vaš hobi učenje nove vještine ili uživanje u nekom obliku zabave, ono što je važno jest da mu se veselite, odnosno da ćete ga se rado “uhvatiti” nakon radnog vremena.
Poslovna i privatna ravnoteža veoma je važna, stoga nemojte zanemariti svoju obitelj i prijatelje – naročito ne kako biste u uredu ostali koji sat duže.
Foto: Canva
