Na Dan slobode medija prisjećamo se prve hrvatske novinarke koju su zbog feminističkih stavova mrzili muški kolege

Dan slobode medija obilježava se svakog trećeg dana u svibnju. Na taj se način komemoriraju novinari i ističu teškoće s kojima se nose u potrazi za i priopćavanjem istine. Također, vrijeme je to za prisjetiti se svih novinara koji su izgubili živote zbog svoje profesije.

Sloboda medija i danas je upitna. Iako su mediji mnogo slobodniji nego u povijesti te su neovisni novinarski outleti česti, ne nedostaje cenzure i autocenzure u medijima.

Sloboda izražavanja ili govor mržnje?

Cenzuru se veže uz političke sustave koji medije koriste kao alat propagande, dok se demokratska društva diče slobodom izražavanja stavova i riječi. No, odstupanja su moguća neovisno o političkom ustroju.

Autocenzura se pak veže uz samog novinara, koji pod uređivačkom politikom medija ne izvještava u potpunosti transparentno i ‘koči se’ pri prenošenju točnih informacija.

Slobodom izražavanja u pitanje se dovodi objektivnost novinarske profesije, jer tako se izražava stav, koji u objektivnim novinskim vrstama poput vijesti, izvještaja i reportaže nije dopustiv.


Pročitajte više: Novinarstvo – muški sport kojim se bave žene


Zaražena feminističkim novotarijama

Na današnji se dan prisjećamo i heroine hrvatskog novinarstva, Marije Jurić Zagorke. Osim što je bila vrsna spisateljica, bila je i pionirka u pisanju o ženskim pitanjima. Tadašnji glavni urednik Obzora, Šime Mazzura, opisao ju je kao “baba bez imena i ugleda, nitko i ništa, zagorska kravarica i k tome još zaražena socijalističkim mentalitetom i feminističkim novotarijama“, prenosi voxfeminae.


Pročitajte više: Novinarka Megyn Kelly pokazala kako zadržati svoj stav usprkos pritiscima javnosti


Borba za emancipaciju žena

Osnovala je uređivala Ženski list, davne 1925. Vodila ga je sve do 1938. List Hrvatica pokrenula je 1940., u sklopu kojeg je uz romane u dijelovima objavljivala i istraživanje o povijesti žena Neznana junakinja, piše Ured za ravnopravnost spolova. Nakon što joj je u vrijeme NDH list zabranjen i zaplijenjena sva imovina, 1950-ih vraća se angažmanu za ravnopravan status žena u društvu.

Držala je brojna predavanja te tematike. Širenje feminizma i borba za emancipaciju žena izazvali su podsmijeh i neprijateljstvo tadašnjih muških kolega, poput Miroslava Krleže.

Foto: Canva/Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke Facebook

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

mačke i automobili

Vozači, oprez. Mačke se zavlače u automobile u potrazi za toplinom

Niske temperature opasne su i za ljude i za naše četveronožne prijatelje, a među najranjivijima našle su se slobodnoživuće gradske mačke...
- Advertisment -