Aktualna tema posljednjih dana je pojačana kontrola paušalnih obrta od strane Porezne uprave, a obzirom da su sukladno objavljenom priopćenju primijećene pojavnosti korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona kroz institut paušalnog obrta. Porezna uprava pokrenula je postupke kontrole s ciljem suzbijanja opisnog postupanja upućivanjem poziva paušalni obrtnicima da popune upitnik o načinu poslovanja, a kako bi se usporedbom prikupljenih podataka preispitalo postoje li obilježja nesamostalnog rada, te koriste li se porezne pogodnosti protivno svrsi zakona.

Na što je potrebno pripaziti u ugovoru paušalnog obrta kako se ne bi smatrao nesamostalnim radom podijelila je odvjetnica Sanja Nevešćanin Mateša.

Tri najvažnija kriterija 

Prilikom utvrđivanja obilježja kriterija nesamostalnog rada ključna pažnja posvećuje se prikupljanju podataka u odnosu prema najznačajnijem isplatitelju primitaka u promatranom razdoblju pa je tako potrebno navesti da li postoji isplatitelj primitaka čije isplate čine 50% ili više ukupnih primitaka paušalnog obrtnika pri čemu se obilježja nesamostalnog rada utvrđuju temeljem ispunjenja tri kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka. Bitno je naglasiti da za utvrđivanje prikrivenog radnog odnosa ne trebaju istodobno biti ispunjeni svi propisani kriteriji.

Pročitajte više: Nema više nepotrebnih troškova, otvorite obrt besplatno!

Kriterij kontrole ponašanja

Kriterij kontrole ponašanja primarno obuhvaća elemente koji pokazuju ima li isplatitelj primitaka pravo usmjeriti i kontrolirati što paušalni obrtnik radi i kako obavlja posao (kroz upute, obuku ili druga sredstva) pa se tako utvrđuje da li isplatitelj primitaka određuje mjesto obavljanja posla neovisno o tome što se isti može obavljati i na drugom mjestu, daje li upute kako obaviti posao, određuje li vrijeme, mjesto i način obavljanja posla, obučava li paušalnog obrtnika o načinu izvršenja posla, nadzire li dinamiku izvršenja posla ili zahtjeva izvještaje o izvršenju itd.

Pročitajte više: Paušalni obrt ili kako najjednostavnije započeti vlastiti posao

Financijska kontrola 

Nadalje, utvrđivanje elemenata financijske kontrole prvenstveno se bazira na utvrđenju ugovara li odnosno nadoknađuje isplatitelj primitaka paušalnom obrtniku poslovne i putne troškove i druge naknade, kao i obavlja li isplate u određenim vremenskim razdobljima (svaki mjesec) i/ili u približno sličnim iznosima. U svezi isplate putnih troškova odnosno naknade za putovanja za obavljane posla Porezna uprava vodi se time da paušalist sve svoje troškove mora snositi sam, dok sukladno načelima obveznog prava ugovorne strane imaju mogućnost ugovoriti da putni troškovi terete naručitelja. Kod aspekta financijske kontrole bitno je istaknuti kako se prilikom poreznog nadzora uvijek gleda iznos i vrijeme plaćanja – da li se radi o redovnim mjesečnim primanjima sličnih iznosa na uvijek isti datum, gdje je osobito problem ukoliko je datum isplate kada i plaća ostalim zaposlenicima.

Kriterij odnosa stranaka

Treći kriterij, odnosno kriterij odnosa stranaka obuhvaća elemente koji pokazuju vrstu tih odnosa pa se tako primarno utvrđuje sklapa li se ugovor koji po svojim bitnim obilježjima ima obilježja ugovora o radu, koje je razdoblje trajanja posla, te je li to trajanje posla vezano za provedbu određenog projekta ili više projekta u nizu, u kojoj mjeri posao koji obavlja paušalni obrtnik predstavlja redovno poslovanje isplatitelja primanja, te može li obrtnik raskinuti poslovanje bez materijalnih i financijskih posljedica.

Isplata drugih naknada

Što se isplate drugih naknada tiče jasno je da isplatitelj primanja ne može isplaćivati obrtniku naknadu za korištenje godišnjeg odmora, te prigodne nagrade vezane za nesamostalni rad jer bi se tada smatralo da postoje obilježja nesamostalnog rada. Analizom upitnika Porezne uprave, a u odnosu na razdoblje trajanja posla može se iščitati kako je stav da bi ugovor paušalnog obrtnika i isplatitelja primanja trebao biti vremenski ograničen, odnosno zaključen na određeno vremensko razdoblje potrebno za dovršetak točno određenog ugovorenog posla. S aspekta obveznog prava dvojbenim se smatra pitanje može li obrtnik raskinuti poslovanje bez materijalnih i financijskih posljedica, a uzevši u obzir da otkaz ili raskid svakog ugovora sa sobom nosi i određene pravne posljedice pa tu niti ugovori paušalnih obrtnika ne bi trebali biti iznimka. 

Također, analizom upitnika dolazi se do zaključka da bi se moglo smatrati da opis poslova koji obavlja obrtnik ne smije biti isti kao poslovi koje već obavlja osoba zaposlena kod isplatitelja primanja odnosno isto ne smije predstavljati poslove iz redovnog poslovanja. Ovdje je također bitno naglasiti kako isto pravno dvojbeno s aspekta slobode ugovaranja na tržištu kojom svaki poduzetnik može izabrati da li želi za određeni posao ugovoriti vanjskog dobavljača.

Pročitajte više: Kako osigurati da vaš paušalni obrt nije zapravo prikriveni radni odnos

Morate biti u mogućnosti fakturirati sve usluge

Ono što je veoma bitno za izdvojiti, paušalni obrtnik sve usluge koje pruža mora biti u mogućnosti nuditi i fakturirati svim poduzetnicima na tržištu, te ga se ugovorom zaključenim s isplatiteljem primanja ne smije niti na koji način ograničavati u navedenom jer bi se takvo ograničenje moglo smatrati obilježjem nesamostalnog rada. 

Također, bitno je naglasiti da prilikom izvršenja obveza iz ugovora s isplatiteljem primanja paušalni obrtnik u poslovnoj komunikaciji mora koristiti vlastiti potpis, te adresu elektroničke pošte, dok korištenje potpisa, domene i loga isplatitelja primanja potencijalno ukazuje na postojanje nesamostalnog rada.

Točni kriteriji za definiranje nesamostalnog rada nisu jasno precizirani

Analizom svega navedenog može se doći do zaključka kako točni kriteriji za definiranje nesamostalnog rada zapravo nisu jasno precizirani, te isto uvelike ovisi o subjektivnoj procjeni tijela koje provodi nadzor. Tako zakonska regulativa nigdje ne propisuje koliko točno uvjeta mora biti zadovoljeno da bi se neki odnos smatrao nesamostalnim radom, već isto prepušta procjeni svakog pojedinog slučaja, a što u konačnici može dovesti do nejednakog postupanja u praksi. 

Isto tako, porezne se pogodnosti nikada ne bi smjele koristiti protivno svrsi zakona međutim paušalni obrtnici također moraju imati pravnu sigurnost koja proizlazi iz jasno definiranih zakonskih obveza i uvjeta.

Autor: Sanja Nevešćanin Mateša, Odvjetničko društvo Mateša & Kapitan d.o.o.

Foto: Canva/Sanja Nevešćanin Mateša