Želite li uložiti u odjeću koja je kvalitetna i traje, ali ne znate gdje početi? Ljerka Zmaić upravlja obrtom Pretafinir koji je specijaliziran za dizajnersku radnu odjeću, a s nama je podijelila nekoliko savjeta i pojasnila zašto je kvaliteta odjeće pala s obzirom na prijašnje godine – posebice kada je riječ o ženskoj modi.
Odrednice kvalitetne odjeće
Kvaliteta odjeće za svakog kupca znači nešto drugo jer svi imaju različite preferencije kod odabira odjeće. Jedna od vizualnih odrednica kvalitete je preciznost izrade. “Kvalitetno sašivena odjeća se prepoznaje po tome što i s unutarnje i s vanjske strane izgleda jednako precizno izrađena,” navodi Zmaić. Pritom se ne možemo pouzdati u kroj koji dobro pristaje jer se on može kopirati i napraviti od lošijih materijala koji se raspadaju, a šavovi paraju.
Druga važna odrednica kvalitete je boja odjeće. “Ja bih osobno istakla kvalitetu materijala odjeće u odnosu na sastav boja. Boja odjeće ako sadrži štetne sastojke može utjecati i na zdravlje organizma jer odjeća prijanja na kožu koja je vlažna, otapa boje i upija ih kroz pore. A taj se parametar ne kontrolira kod propisane razine kontrole nego tek po zahtjevu kupca ako postoji sumnja na štetan utjecaj po zdravlje,” podsjeća Zmaić.
Pročitajte više: Ljerka Zmaić dizajnerskom radnom odjećom osvojila domaću industriju zdravlja i ljepote
Provjera kvalitete nije temeljita
Masovna proizvodnja odjeće radi veće zarade je rezultirala neadekvatnim provođenjem kontrole kvalitete. Takav način rada utječe i na sam posao dizajnera i njihove rezultate. “Pritisak na dizajnere odjeće je velik u smislu broja izbačenih linija odjeće u toku godine. Izbacivanje novih kolekcija odjeće svakih nekoliko mjeseci dovela je do snižavanja kvalitete odjeće,” rekla je Zmaić. S obzirom na veliku brzinu kojom se novi komadi odjeće izbacuju na tržište, nemoguće je provjeriti sve parametre koji čine kvalitetu.
Propisi koji se odnose na kvalitetu odjeće ograničeni su na provjeru sastava materijala. Nedostatak sustavne provjere kvalitete problem je i velikih brendova te ni cijena ne garantira da ćete kupiti odjeću koja traje. “Imala sam prilike vidjeti skupe komade odjeće, lažne deklaracije čiste svile koja se razilazi po šavovima i pušta boju dok se nosi,” navodi Zmaić. Čak i odjeća poznatih brendova puca na šavovima, materijali se razilaze i postaju porozni čak i nakon jednog nošenja, puštaju boju.
Proizvodnja nekvalitetne odjeće postala je ekološki problem
Posljednjih nekoliko desetljeća, tekstilna industrija proizvodnjom odjeće pridonosi i problemu zagađenja. Masovna proizvodnja promijenila je i način na koji kupujemo. “Niske cijene dovode do kupnje velikih količina odjeće koja se nakon nijednog ili nekoliko nošenja baca. U ovim razmatranjima se uopće ne dotičem jeftine odjeće masovne proizvodnje koja uopće ne podliježe nikakvoj kontroli niti provjeri, a njene su cijene toliko niske da ni vraćanje ni zamjena nisu isplativi. Tretman ove odjeće zahtjeva cijelu studiju usmjerenu isključivo na veliki ekološki problem kojem svjedočimo,” podsjeća Zmaić.
Pročitajte više: Mračna strana online shoppinga – stvari vraćene u trgovine gomilaju se na odlagalištima smeća
Muška odjeća nije izgubila na kvaliteti
Problem kvalitete karakterističan je za žensku odjeću. “Kod muških odijela i uopće muške odjeće je bolja situacija vjerojatno zato što se ženska odjeća prodaje u puno većoj količini nego muška,” rekla je Zmaić. Naime, žene češće mijenjaju odjeću i stil.
Dizajn muške odjeće je konstantan. “Kvalitetno odijelo ili nekoliko standardnih komada odjeće desecima godina su uglavnom jednakog dizajna. Muško klasično odijelo se jednako kvalitetno izrađuje kao i prije stotinjak godina,” rekla je Zmaić. Također navodi da je muška odjeća kvalitetnije već u startu jer se izrađuje puno kvalitetnije i biraju se bolji materijali. Ključna razlika je upravo u tome što muškarci nemaju potrebu stalno mijenjati odjeću ni kupovati novu.
Prije je odjeća bila kvalitetnija
Kada se izrađivala u užem prostornom okruženje njene proizvodnje, prodaje i korištenja, odjeća je bila kvalitetnija. “Nije bila ni cjenovno masovno dostupna pa se je dulje nosila do kraja njene iskoristivosti. Ako je bila nekvalitetna lako ste je mogli reklamirati, nije trebalo slati na drugi kontinent da bi se vratila i zamijenila. Danas bi cijena transporta bila često veća od cijene odjeće. Odgovornost proizvođača je bila veća. Kupac je mogao vjerovati da kupuje kvalitetan proizvod,” navodi Zmaić koja smatra da je povratak “na staro” moguć. Štoviše, povratak kvaliteti će biti neminovan zbog ekoloških problema s kojima su potrošači već dosta dobro upoznati.
Osim na okoliš, masovna proizvodnja utječe i na zdravlje kupaca. “Raste svijest o lošem utjecaju loše odjeće na zdravlje i okolinu. Ima pozitivnih pomaka u tom smislu. Pojedini proizvođači ulažu velike napore u istraživanje ekološki prihvatljive proizvodnje ali utjecaj toga na sadašnje stanje je minoran. Svjesno kupovanje odjeće bi moglo utjecati na poboljšanje stanja u tom pogledu, ali još uvijek se ne može računati na tako nešto. Povratak na staro je moguć uz visoku cijenu koju ćemo prije toga platiti u smislu posljedica katastrofalnih ekoloških promjena koje rezultiraju neadekvatnim ljudskim djelovanjem na svim razinama,” zaključuje Zmaić.
Foto: Canva/Ljerka Zmaić privatna arhiva
