Doktorica medicine i znanosti i neurokirurginja Marina Raguž je borkinja za ravnopravnost spolova jer je nepravdu imala priliku iskusiti na vlastitoj koži te se s njom i dalje svakodnevno bori. Želi utabati put mlađoj generaciji kako oni ne bi trebali prolaziti kroz sve neugodnosti i nepravednosti koje je ona morala te im, u konačnici, pružiti sebe kao primjer. Na drugoj konferenciji Žene u znanosti i farma biznisu, podijelila je svoja iskustva iz prakse.
Od 12. godine zna što želi te je oduvijek fascinira upravo mozak. Dolazi iz manje sredine, slavonskog sela gdje su joj govorili kako se treba uklopiti u postojeće “okvire”. Ona se na to oglušila te je danas i sama primjer snažne žene u znanosti.
Ista pitanja ne postavljaju se ženskim i muškim znanstvenicima
Europska komisija želi da 40 posto žena bude u nadzornim odborima. Taj je pothvat još uvijek daleko jer žene čine tek 38% senior management pozicija. U Hrvatskoj su 46 posto znanstvenica žene – što su također dosta visoke brojke. I dalje je poražavajuća činjenica da su od ukupnog broja dobitnika Nobelove nagrade 97% muškarci. U područjima kao što je umjetna inteligencija, jedan od pet istraživača je žensko.
Zbog navedenih podataka, smatra da je važno raditi na ravnopravnosti spolova. Na razgovoru za posao ženama se ne bi smjela postavljati pitanja poput “Kako namjeravate uskladiti svoj privatni i poslovni život?”. Isto se ne pita muške kolege. Ona je veoma ponosna na to što se zbog nje na njenom odjelu takva pitanja više ne postavljaju. Ovakvim naizgled malim, ali u široj slici ogromnim koracima, radi se promjena koja će osim do bolje statistike, dovesti i do ugodnijeg i profesionalnijeg okruženja.
Pročitajte više: Zanima vas karijera u znanosti? Slijedite ove savjete!
Na 80% rukovodećih pozicija u medicini su muškarci
Iako 65% studenata prve godine medicine čine žene, smatra da tu nema ravnopravnosti. One su uvijek smatrane brižnima, dio su zdravstvene skrbi, ali kada se priča o ravnopravnosti u smislu obavljanja posla, ona izostaje. Podsjeća i na period povijesti kada su žene koje su se bavile medicinom u plemenima smatrale vješticama.
Svjetska zdravstvena organizacija donijela je zanimljivo istraživanje koje zaključuje da, iako žene čine preko 70 posto ukupne zdravstvene skrbi u svijetu, od lokalne do globalne razine, 80 posto rukovodećih pozicija drže muškarci. Žene su sklone samokritici, te nekada, čak i kada dobiju priliku za promociju, same se odgovore od toga.
Kirurginje imaju manji mortalitet prilikom operacija
“Iz osobnog iskustva mogu reći da moram raditi puno više kako bih se dokazala, nego moj muški kolega. Mislim da su to stvari o kojima se treba govoriti, jer niti jedna žena u znanosti ne bi to trebala proživljavati. Posao bi se trebao raditi veseo i srcem. Moje je omiljeno mjesto operacijska sala,” napominje Raguž.
Dovodi u fokus i činjenicu da, prema istraživanjima, žene kirurginje imaju manji mortalitet prilikom operacije, bolje komuniciraju s pacijentima, stječu više povjerenja od pacijenata te je tako liječenje uspješnije. Zašto? Zato što su žene empatične, prepoznaju kada čovjeku treba pružiti ruku ili toplu riječ i nije ih toga sramota.
“Joj dušo, ti si cura, ne možeš ti to”
Raguž navodi da su od 15 tisuća liječnika u Hrvatskoj, oko 10 tisuća žene. Također, postoje takozvane “ženske” specijalizacije poput pedijatrije, dermatologije ili obiteljske medicine gdje je preko 80 posto žena, te “muške” specijalizacije kao što su neurokirurgija, abdominalna kirurgija, maksilofacijalna kirurgija gdje je postotak žena manji od 20 posto. Objašnjava kako žene mogu birati koju god specijalizaciju žele, no ne smiju primati poruke poput “joj dušo, ti si cura, ne možeš ti to”. Takve poruke su neprofesionalne i nedopustive.
“Od mojih šest kolegica s faksa, sve su kirurginje, a četiri muških kolega su svi pedijatri. Ja garantiram da nijedna od tih kolegica, uključujući i mene, nije prošla ništa manje nego trnovit put – od diskriminacije na razgovoru za posao, do svakodnevnog preispitivanja kompetencija. Također, jako je važno da se konačno priča o zlostavljanju žena u znanosti. Treba postojati nulta tolerancija na neprimjerene komentare. Ne smije biti komentara vezanih uz odjeću, kosu, niti generalno izgled,” navodi Raguž.
Pročitajte više: Je li nedostatak žena u znanosti i razlog nedostatka izuma u korist žena?
Mlađe generacije trebaju medijski vidljiv uzor
Naglašava da osim ženama koje već rade, uzori su bitni učenicama u osnovnoj i srednjoj školi koje možda nisu sigurne žele li se baviti znanosti, ali i studenticama na fakultetu. Njima se mora dati medijski vidljiv uzor na koji će se one ugledati kako bi mogle reći “Ako ona to može, onda mogu i ja!”. Osnaživanje žena u znanosti nije tapšanje po ramenima, već stvaranje takvih uzora da mlađe generacije ne proživljavaju ono što su starije morale. Tvrdi da tada kada je učenik bolji od učitelja, znači da se dogodio pomak u pozitivnom smjeru.
“Moja karijera je krenula na bolje kada sam postala stipendistica L’Oreala. Pozivam sve mlade znanstvenice da se prijave na takve stipendije jer one pomažu da budemo vidljivije i malo “gurne” našu karijeru. Potakne nas da govorimo. Na taj će način moja buduća specijalizantica jedan dan vidjeti možda i mene kao uzora i neće morati prolaziti kroz sve ono što sam ja prolazila,” zaključuje Raguž.
Foto: Martina Cvek
Dajte malo provjerevajte tko Vam sjedi u komisiji kada se te nagrade dijele. Ruzno je jako kada se cuje medu ljudima i profesorima kako se lobiralo za neke znanstvenice kao u ovom slucaju doticne.