Od YouTube kanala posvećenih produktivnosti do brojnih knjiga za samopomoć, sadržaja koji vas potiču da postanete najbolja verzija sebe ne nedostaje. Međutim, što učiniti kada godinama pratite self-help savjete, a ne vidite željene promjene? Kako prekinuti taj začarani krug i preusmjeriti vlastiti razvoj prema gradnji života kakvog zapravo želite?
Self-help industrija prepoznala je potrebu za cjeloživotnim razvojem
Ulaskom u bilo koju veću knjižaru, možete primijetiti da većina ima odjeljak o samopomoći. Okruženi smo self-help sadržajima koji se odnose na sve aspekte života – zdravlje, fitness, međuljudske odnose i karijeru. “Sve veća prisutnost takvih tema u društvu utječe na opću percepciju populacije da je u redu razvijati se, da je u redu shvatiti da postoje dijelovi nas koje dalje treba razvijati, nadograđivati i poboljšavati”, rekla je Daria Antonović, life coach trenerica i stručnjakinja za osobni razvoj.
Za ljude koji nemaju pristup stručnoj pomoći, ne vole pitati druge za pomoć ili se uz njihov problem veže stigma, samopomoć je pristupačan način rada na sebi. Antonović dodaje da je samopomoć važna i dobrodošla u današnjem svijetu jer se svakodnevno suočavamo s novim informacijama i promjenama.
Pročitajte više: Sve 5! – prvi hrvatski self – help magazin
Znanstveno utemeljena self-help literatura
Među sadržajima za samopomoć, dostupne su i knjige koje nisu temeljene na istraživanjima nego osobnom iskustvu. Iako one mogu motivirati, postoji mogućnost da nećete moći ponoviti iste rezultate. Antonović se osvrnula i na pojavu neprovjerenih informacija na tržištu: “Autori pojedinih sadržaja progovaraju o svom iskustvu odnosno iskustvu rada s nekim klijentima. To ne mora biti univerzalna istina za sve nas. Treba biti oprezan prilikom upijanja i primjene takvih sadržaja. Držim da je u većini slučajeva potrebno obratiti se stručnjaku koji nas može voditi kroz proces rasta i razvoja.”
Stručna psihološka literatura mnogim ljudima nije pristupačna zbog kompleksne terminologije i neprohodnog stila pisanja. Antonović dodaje da mnogi autori pišu temeljem istraživanja, iskustva, proučavanja znanstvene literature i rada s klijentima, ali njihov rad rijetko plijeni pažnju jer znanstveni način pisanja nije uvijek potpuno jasan laicima.
Popularna self-help literatura često nema znanstvene temelje. Antonović objašnjava da je literatura temeljena na osobnom iskustvu popularna jer pojedini autori pišu o temama koje zanimaju ljude. Ona sama se ponajviše oslanja na sadržaj preporučen od strane stručnjaka te na sadržaje autora čije znanje i kompetencije prethodno može provjeriti.
Pročitajte više: Knjiga koja je mnogima promijenila život od rujna u knjižarama!
Pretjerivanje i ovisnost o self-helpu
Sam čin čitanja savjeta o vlastitom razvoju daje nam osjećaj produktivnosti. Pročitate knjigu iz žanra samopomoći, osjećate se kratkoročno motivirano, ne vidite promjene i počnete sve to iznova. “Samim čitanjem postižemo dosta, no bez kvalitetne primjene i dalje se ne vide željeni rezultati odnosno nikakav značajniji napredak. Tada pojedinci često posežu za novim sadržajem pa možda i promjene tematiku i to može trajati čak i godinama”, rekla Antonović. Kada zaokupljenost samopomoći narušava vaše zdravlje ili utječe na živote ljudi oko vas, može prijeći i u ovisnost.
Takav krug može značiti da si postavljate nerealna očekivanja. Antonović objašnjava da konstantna promjena, mijenjanje metoda i istraživanje tema sugeriraju da i dalje niste u potpunosti preuzeli odgovornost, odnosno da možda izostaje prihvaćanje. Promjena nije uvijek nužan ishod, ponekad trebate prihvatiti sami sebe. Prihvaćanjem se ne prestajete razvijati, preuzimati odgovornost, razmišljati kritički i postavljati realna očekivanja.
Kada rad na sebi prelazi u frustraciju
Pojedinci koji konzumiraju puno self-help sadržaja za nedostatak rezultata najčešće krive sebe. “Može se dogoditi da pojedinac (i to je sve češća pojava) prati jako puno digitalnih i tiskanih sadržaja na temu samopomoći. S vremenom to postaje previše i dolazi do frustracije i nezadovoljstva. Lako se tada pomisli kako se radi o nedostatku vremena, o lošoj organiziranosti, nekompetenciji. Još jedna od zamki takvog istraživanja je uspoređivanje s drugima za koje pojedinac misli da su bolji ili uspješniji od njega samoga. Ono što zapravo manjka su uspješni koraci do primjene i sama primjena uz potporu stručnjaka”, podsjeća Antonović.
Važno je prepoznati i preopterećenost sa self-help sadržajima. Antonović navodi da samopomoć postaje problem u trenutku kad osjećamo veliku količinu nezadovoljstva, frustracije, loše energije i neugodnih emocija – unatoč stalnom učenju i pokušaju rasta i razvoja.
Prekinuti začarani krug samopomoći
Čitanje knjiga o vlastitom razvoju je prvi korak. Nakon njega treba slijediti onaj najteži koji se odnosi na primjenu savjeta u vlastitom životu. Ako su ciljevi koje smo si postavili previsoki ili je osoba koja želimo postati daleka i nedostižna verzija nas samih, djelovanje može biti zastrašujuće.
Uz stručno vodstvo, sadržaje za self-help možemo opet pretvoriti u koristan alat. “Istražujući pojedini sadržaj dobro je zapitati se s kojim ciljem ga istražujemo, koje su nam namjere, što želimo postići te osvijestiti krećemo li se u tom smjeru. Često nam ova pitanja postavljaju upravo stručnjaci i zato je njihova uloga važna i značajna. Otpor prema stručnjacima dolazi iz potrebe da sve samostalno postignemo. Ključna informacija za sve koji tako razmišljaju je upravo ta da stručnjaci ne rješavaju ništa umjesto nas. Oni uz nas vode proces i daju nam sve alate za uspješno samostalno osvještavanje, suočavanje, usmjeravanje, djelovanje i postizanje željenih rezultata“, navodi Antonović.
Preuzimanje odgovornosti za svoj razvoj
Razbijanje začaranog kruga počinje i preuzimanjem odgovornosti za svoj život, za svoje odluke i za svoj rast i razvoj. Antonović objašnjava da ono što najviše zastrašuje i što najmanje rezonira na početku svakog rasta i razvoja, odnosno korištenja alata samopomoći, je upravo činjenica da sve ovisi o nama samima. Trebamo se oslanjati na svoje unutarnje snage, preuzeti odgovornost i postati zvijezda vodilja svoga života. Za doseći tu razinu samospoznaje potrebno je da pojedinac krene djelovati, a ne samo proučavati i istraživati.
Pasivnim konzumiranjem self-help sadržaja propuštamo prave promjene. “Tek djelovanjem i uz stručno vodstvo dolazimo do ovih važnih spoznaja da zaista samo mi upravljamo i imamo najveću odgovornost za svoje živote. Ta odgovornost je velika, sjajna, ujedno i zastrašujuća i često ju odbijamo iz straha. Iz tog razloga najčešće i krenemo tražiti izvanjsku motivaciju, utjehu, potvrdu našeg načina razmišljanja i to je posve normalan dio procesa”, navodi Antonović.
Za rezultate je potrebna i kvalitetna primjena
Kada izostaju rezultati, stručno vodstvo vam može pomoći da preusmjerite svoj razvoj. Antonović objašnjava da tumačenje sadržaja, prilagodba metoda, odabir najadekvatnije metode, motivacija te vodstvo koje se pritom dobije zapravo upotpunjuju cijeli proces rasta i razvoja te ga čine smislenim i svrsishodnim.
Najbolje metode su one koje odgovaraju vašem životnom stilu. Antonović navodi da je sama činjenica da pojedinac proučava sadržaje vezane za osobni rast i razvoj vrlo pohvalna. To na nesvjesnoj razini utječe i na pojedinčeve obrasce ponašanja, formiranje boljeg mišljenja o sebi i životu te daje jednu vrstu nade u bolje i kvalitetnije sutra. S druge strane, oprez i kritičko promišljanje su zaista potrebni. Nisu svi jednako kompetentni protumačiti određeni sadržaj, odnosno primijeniti i prilagoditi određenu metodu sebi i svom načinu života. Pritom je moguće slijepo kopirati tuđe metode iako vam one ne odgovaraju.
Pročitati, promisliti, osvijestiti i djelovati
Self-help sadržaji su potrebni i treba birati teme koje nama trebaju. Osim toga, važno je i prepoznati da ne možemo sve razriješiti sami. ”Stručnjaci su uvijek dobrodošli prilikom konzumiranja takvog sadržaja. Barem za jedne konzultacije u kojima će zajedno s osobom doći do značajnih uvida i dogovoriti daljnji smjer djelovanja. Pokušavajući nešto samostalno godinama se možemo vrtjeti u krug isprepleten naglim usponima i velikim razočaranjima, a to nije cilj samopomoći. Pročitati, promisliti, osvijestiti i djelovati te pritom surađivati – to bi bio ključ svakog kvalitetnog osobnog rasta i razvoja”, zaključuje Antonović.
Foto: Canva/ Privatna arhiva Daria Antonović
