Poznata dizajnerica Kristina Burja ovih je dana ostvarila, nadamo se, tek prvi od više uspjeha u borbi za svoje autorsko pravo. Naime, svijet mode obišla je vijest da je upravo vlasnicu brenda Krie Design plagirala ni više ni manje nego kći Paula McCartneya, Stella McCartney. Potonja je u svojoj novoj kolekciji pod imenom Cassandra Maxi tržištu prezentirala identičnu haljinu, odnosno haljinu gotovo istog tona boje, kroja, dizajna i vrste tkanine koju je još u lipnju Kristina Burja objavila na instagram profilu Krie Designa.
Kristina Burja ušla u pravni ring sa Stellom McCartney
Carinska služba bila je brza i efikasna te je poduzimanjem carinskih mjera za povredu prava intelektualnog vlasništva osigurala da se spriječi daljnja prodaja te kopirane haljine na području Europske unije.
Nerijetko velikim imenima polazi za rukom takva praksa, dok se oni oštećeni ne usude poduzeti daljnje korake u zaštiti svojih prava jer se ne usude ući u pravni „ring“ sa slavnima. No, kako se može iščitati iz nedavne objave Kristine Burje na facebook profilu Krie, za nju borba još nije gotova.
Pročitajte više: Kako se zaštiti od plagijatora vašeg znanja i iskustva?
Upravo Zakon o autorskom pravu i drugim srodnim pravima pruža zaštitu kreatorima jer jasno definira da autorsko pravo pripada autoru činom samog stvaranja autorskog djela. Da je haljina koju je dizajnirala Kristina Burja autorsko djelo jasno proizlazi iz zakonske definicije autorskog djela koja propisuje da je autorsko djelo originalna intelektualna tvorevina iz književnog, znanstvenog ili umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu.
Kristina Burja je već iskoristila pravnu mogućnost poduzimanja carinskih mjera koju propisuje navedeni zakon, ali i Uredba o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva, dok u slučaju eventualnog pokretanja parničnog postupka Burja od McCartney može tražiti prestanak povrede, popravljanje štete, uništenje, predaju primjeraka… Iako će u slučaju pokretanja kakvog sudskog postupka krajnju riječ je li došlo do plagiranja ili ne imati sud, hrvatskoj dizajnerici želimo uspjeh u dokazivanju svojih tvrdnji ako se odluči na pravnu borbu. Tim više što je osim parničnog postupka moguće pokrenuti i kazneni postupak s obzirom da je povreda prava intelektualnog vlasništva i kazneno djelo.
Pročitajte više: Što napraviti kad vas besramno kopiraju?
Da je plagirana haljina registrirana kao industrijski dizajn, Kristina Burja možda bi lakše dokazala povredu njezinih prava uvažavajući činjenicu da je industrijski dizajn pravo koje se stječe registracijom i upisom u registar, dok se autorsko pravo kao takvo ne bilježi u registre stoga je često težak put dokazivanja postojanja i povrede istog. No jasno je da zaštititi baš svaku novu kreaciju industrijskim dizajnom i nije isplativo. To iz razloga jer bi za svaku novu haljinu bilo potrebno podnijeti zasebnu prijavu, a na koncu bi možda i samo jedan drukčiji detalj u plagiranom dizajnu spriječio ishođenje pravne zaštite jer se potonji ne bi smatrao identičnim zaštićenom dizajnu. Tim više što industrijski dizajn mora zadovoljavati i uvjete novosti i individualnosti, koji se kriteriji doduše ne ispituju prilikom zaprimanja formalnopravno urednog zahtjeva sve kako se dizajnerima ne bi priječio njihov kreativni razvoj imajuću u vidu da dizajn prije podnošenja prijave za registraciju ne smije biti izložen javnosti.
I Borboleta je pokušala zaštititi dizajn svojih narukvica
Visoke pristojbe i troškovi registracije nisu spriječile društvo Borboleta d.o.o. u svojem naumu da registrira više od šezdeset industrijskih dizajna pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo. Naime, radi se o zaštićenim dijelovima narukvice, točnije, koncima za izradu narukvica u raznim bojama. Također, podnesene su prijave te su posljedično registrirani i izgledi privjesaka ananasa, lubenice, srca, zvjezdica… Na temelju tako ishođenih prava iz industrijskog dizajna, predmetno je društvo putem odvjetnika slalo opomene brojnim zlatarnama pozivajući ih na dogovor oko podmirenja štete zbog prodaje i korištenja proizvoda koji bi navodno bile kopije zaštićenog industrijskog dizajna.
Na sveopće čuđenje vlasnika zlatarni i brojnih dizajnera, ipak su pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo pokrenuti postupci za proglašenje ništavim dizajna koji se odnosi upravo na izgled naprijed spomenutih privjesaka. Tek se u postupku poništenja industrijskog dizajna ulazi u ispitivanje ispunjava li dizajn uvjete novosti i individualnog karaktera. S obzirom da su predmetni dizajni poništeni od strane Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, u postupku očito nije dokazano da bi izgledi zaštićenih privjesaka imali naprijed navedene elemente novosti i inventivnosti, te društvo Borboleta d.o.o. u pogledu navedenih više ne uživa nikakva prava. S druge strane, konci za izradu narukvica su i dalje važeći i registrirani. Zašto nisu pokrenuti postupci i za njihovo proglašenje ništavim, teško je reći, no možda odgovor leži u skupocjenosti predmetnog postupka.
Autorica: Magdalena Kovačić, Patent projekt d.o.o.
Foto: Unsplash, Magdalena Kovačić
