Sve dok u Hrvatskoj teretne luke normalno rade, a Hrvati ne osjećaju pretjeranu nestašicu artikala koji im svakodnevno trebaju, sve je ok. No, ono što se ovih dana događa u Americi nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Informacije kako je došlo do prenatrpanih luka, zašto kontejneri stoje danima na istom mjestu i hoće li sve ovo utjecati na božićne blagdane, donosimo u nastavku.
Računalo iz Kine ovisi o tvornici čipova iz Tajvana
U vremenu kada smo kao potrošači navikli da sve što poželimo naručimo samo jednim klikom miša, ponovno je na površinu isplivao problem globalnog lanca opskrbe. Pandemija je unijela potpuni kaos u lanac proizvodnje, transporta i logistike. Sirovine teško dolaze do proizvođača artikala, a proizvodi sve teže stižu do kupca. Najviše su zakrčene američke luke u kojima se gomilaju prazni kontejneri koji ne mogu otići prema Kini sve dok se puni i tek pristigli kontejneri ne isprazne.
Da ne bismo pomislili kako problem leži u tome da “netko nije dobro rasporedio kontejnere”, treba istaknuti da su tvornice diljem svijeta smanjile svoje pogone. Naime, tvornice u kojima se nalazi veliki dio svjetskih proizvodnih kapaciteta poput Kine, Južne Koreje, Tajvana, teško su bile pogođene širenjem koronavirusa, zbog čega su mnoge bile zatvorene ili su smanjile proizvodnju. Također je i radnika bilo sve manje, što zbog bolesti, izolacije ili otkaza, a posljedično su i brodarske tvrtke smanjile svoje rasporede transporta diljem svijeta očekujući pad potražnje roba. No, ljudi su novac koji su inače trošili na restorane, putovanja, izlaske preusmjerili na kupovinu potrepština za dom. Kućna teretana, kućni uredi, kompjuteri, printeri, nove kuhinje, blenderi, gradnja dodatnih prostorija samo su neki od razloga zašto su se tvornice morale povećati.
Pročitajte više: Crni petak – što se to zapravo obilježava?
Black Friday bit će test za božićni shopping
Svoj komentar na ovu temu nam je dala vlasnica tvrtke Cronata i konzultantica za nabavu i upravljanje zalihama, Nataša Cikač koja ističe: „Uzmimo primjer kupnje automobila, ali i nekih elektroničkih uređaja kojima su za sada produljeni rokovi isporuke, a pitanje je kada će krenuti i rast cijena. Ulogu su tu svakako uz pandemiju imale i velike poplave ovo ljeto u Europi i Kini. Građani na razini osobne potrošnje toliko ne osjećaju poremećaje u lancu opskrbe no poduzeća itekako muku muče u svojem svakodnevnom poslovanju. Jedan od bližih primjera je Ikea koja je nedavno izrazila probleme u opskrbi u Velikoj Britaniji, a čini se da se taj problem prelio već i u Hrvatsku.“
Sve nam je bliži popularni Black Friday (25. studenog 2022. godine), dan koji je obilježen masovnim narudžbama i kupovinom svih vrsta artikala, te je svojevrsni uvod u groznicu božićnog shoppinga. Nataša Cikač smatra kako će taj dan biti prvi test ponude i potražnje, no također je priznala kako je nezahvalno davati prognoze jer je pandemija zasigurno promijenila prioritete građana.
Očito su ove godine kontejnerski brodovi must have
Dok medije preplavljuju fotografije naguranih kontejnerskih brodova diljem svijeta, ti su isti brodovi do pojave koronavirusa bili potpuno nevidljivi dio lanca opskrbe. Uvijek smo gledali cijenu proizvoda, no sada kliknemo na proizvod i provjeravamo koliko će nas koštati famozni shipping. Na početku pandemije Kina je slala ogromne količine zaštitne opreme diljem svijeta, a kontejneri su istovareni na mjestima poput Afrike koja ne šalju proizvode natrag u Kinu. Upravo su se na takvim mjestima gomilali kontejnerski brodovi u trenutku kada su kineske tvornice proizvodile drugu robu namijenjenu bogatim tržištima Europe i Sjeverne Amerike.
Tako je došlo do porasta cijena u transportu, a troškovi premještanja su ekspresno narasli. Primjerice, slanje kontejnera iz Šangaja u Los Angeles prije je koštalo oko 2 000 dolara, a početkom 2021. godine to je isto putovanje koštalo 25 000 dolara. I dok su kontejnerski brodovi sve više putovali i bili plaćeni, dokovi u Americi i Europi postajali su sve zakrčeniji i nedostupniji za dolazak drugih brodova.
Pročitajte više: Cijene građevinskog materijala skočile su u nebo, očekuje li nas uskoro nagli rast cijena radova?
Na sve ovo je utjecalo i zatvaranje Sueskog kanala nakon što je tamo zapeo divovski kontejnerski brod. Lošoj situaciji je također doprinijelo zatvaranje velikih luka u Kini zbog sve većeg broja zaraženih. Tvrtke diljem svijeta počele su naručivati sve više robe kako bi stvorile zalihe, a uslijed svih ovih događaja su se upravo luke i brodovi pretvorili u masovna skladišta. Pandemija je zasigurno krivac za to što je odnos ponude i potražnje iznimno nestabilan, no u ovoj je priči na površinu isplivao problem što su tvrtke desetljećima štedile na zalihama kako bi ograničile svoje troškove.
Nataša Cikač također je istaknula: „Više nego ikada prate se zbivanja na robnim burzama, a funkcija nabave postalo je centralno mjesto donošenja odluka o budućim strategijama. Većina poduzeća suočila se s dugim rokovima isporuke, nedostatkom robe, poremećajima u transportnim kanalima, rastom cijena, nedostatkom radne snage. Sigurno je da će se s tim problemima morati nositi i u sljedećem periodu, a koliko će biti uspješna u pronalaženju najboljih rješenja, ovisi o njihovoj nabavi i strategijama poslovanja s dobavljačima.“
Foto: Unsplash, Nataša Cikač
