Dok hrvatska medijska, akademska i poslovna scena raspravljaju o intrigantnom potezu Nizozemca Jana de Jonga, koji je uveo četverodnevno radno vrijeme, hrvatske poduzetnice upozoravaju: važno je uzeti u obzir politiku poslovanja jer takav model nije idealan za svako poduzeće.
Ključno je da produktivnost ostane ista
„Janov pristup ima smisla, ako produktivnost ostane ista. I to je ključna riječ – produktivnost. U novim modelima rada princip je na tome da se potpuno stavi fokus na output, a ne na provedenu količinu vremena na poslu. Jer čovjek može sjediti za kompjuterom na poslu i biti potpuno neproduktivan, a izgleda kao da radi. To je naravno izazov za voditelje, koji trebaju znati postaviti zadatke i ciljeve i dogovoriti s ljudima kako će se ostvarenje pratiti,“ ističe Đurđica Preočanin Korica, konzultantica i business coach s dugogodišnjim iskustvom u HR-u.
Krajem prošlog tjedna digitalni nomad i vlasnik tvrtke Webpower Adria, Jan De Jong, pohvalio se uvođenjem četverodnevnog radnog vremena za svoje djelatnike. Radnike svoje tvrtke koja se inače bavi e-mail marketingom i srodnim djelatnostima digitalnog marketinga, oduševila je vijest da će od kraja kolovoza raditi za čak 20% veću plaću, odnosno, da će za odrađeni dan manje dobivati istu plaću kao za dosadašnjih pet dana u tjednu. Pojavile su se mnoge dileme, počevši od toga trebali li zaposlenici zbog toga raditi 10 sati dnevno da bi ispunili 40-satno radno vrijeme? Kako mogućnost rada od kuće utječe na entry pozicije? Je li moguće provesti takvo restrukturiranje i u manjim poduzećima? Na sve to i više odgovorila je Đurđica Preočanin Korica.
Ideja je pohvalna, ali model nije za svakoga
Pitanje koje se javlja, ističe poduzetnica, nije je li to dobra ideja, nego za koga je dobra. S jedne strane, ističe ona, to je svakako pohvalan i zanimljiv pothvat, od kojeg bi navedeno poduzeće moglo profitirati. Kao što je Martina Šepić, Upravna partnerica u Webpower Adria, objasnila za Lider „njihovo se poslovanje ne zasniva na prodaji usluga koje se vrednuju određenom satnicom i gdje svaki neodrađeni sat predstavlja izgubljeni prihod.“ Iz tog razloga, nema ni potrebe za odrađivanjem sati koji neće rezultirati niti prihodom za poduzeće, niti zadovoljstvom zaposlenika.
Aleksandra Đermanović, vlasnica tvrtke Mediacor, prve hrvatske marketinške agencije koja je dvije godine primjenjivala četverodnevni radni tjedan, a u veljači ga je i ukinula, za Lider je izjavila:
“Za neke industrije, zaposlenike u određenim fazama života ili specifičnim lifestyleom, vjerujem da četverodnevni radni tjedan može odlično funkcionirati. No, industrije koje su dinamičnije mogu imati konkretnih izazova s time te je svakako preporučljivo vidjeti postoje li neke druge mogućnosti koje bi bile slične kvalitete,” savjetuje Đermanović.
Pročitajte više: Mediacor već godinu dana radi samo četiri dana u tjednu, kako su to uspjeli?
Na pitanje igra li ulogu veličina poduzeća, Đurđica Preočanin Korica tvrdi da je promjene takvih razmjera zapravo jednostavnije uvoditi u manjim poslovanjima, nego kod onih koja uključuju nekoliko razina organizacije i procedure.
„Iskreno i iz iskustva – u manjim organizacijama je ovakvu fleksibilizaciju po mom mišljenju lakše provesti, baš zato što se može puno toga dogovoriti, a da se ne mora stavljati u posebne pravilnike i procedure, previše pregovarati o tome i sl. Isto tako, u velikoj organizaciji ima puno voditelja i dosta je teško dobiti od svakog jedinstven način vođenja i primjene fleksibilnih modela rada.“
Mladi kolege mogli bi ostati zakinuti uz četverodnevno radno vrijeme
Veći problem, prema njoj, predstavljaju mladi kolege i zaposleni na entry pozicijama, koji su neiskusni i potrebni vodstva. Kvaliteta vodstva se znatno umanjuje zbog skraćenog vremena, a ako nadodamo i remote work, odnosno model rada od kuće, ti bi pojedinci mogli ostati zakinuti, ističe Đurđica. To bi se moglo, u konačnici, odraziti na cijeli tim.
„Što se tiče neiskusnih ljudi, koji ni ne znaju koliko ne znaju, skraćeno radno vrijeme, remote work i ostali modeli odvojenosti od tima i ureda idu na početku najviše njima na štetu, a onda i organizaciji. Mladi se prije svega u tim ranim godinama razvijaju uz druge ljude i učeći od njih, a remote mentorstvo bez kreiranja pravog odnosa je poprilično težak zadatak i za mentora i za mentee-ja. Da ne kažem da feedback ne teče kako bi tekao prirodno i tu se javlja niz problema u njihovom razvoju i mentalnoj stabilnosti.“
Pročitajte više: Island je testirao četverodnevni radni tjedan – rezultati su oduševili sve!
Jedan idealni model ne postoji, važno je osluškivati potrebe poslovanja
Najbolji model radnog vremena prema ovoj HR stručnjakinji, je onaj koji ovisi o fleksibilnosti svih zaposlenih – i nadređenih i zaposlenika. Važno je da se odradi ono što je iskomunicirano na početka. Važno je da se ljudi prilagođavaju projektima, što će nekada značiti da će raditi 6 dana, ali nakon što projekt završi možda i manje od 4, tvrdi Đurđica i zaključuje.
„Po mom mišljenju, pristup koji treba primijeniti nije forsiranje jednog ili drugog modela rada, već fleksibilizacija prema potrebama tvrtke i zaposlenika i njihovom specifičnom iskustvu i životnom ciklusu, pri čemu je najvažnije imati jasnu sliku očekivanja što zaposlenik mora učiniti u nekom dogovorenom roku i pod kojim uvjetima. Hoće li on raditi u ponoć do pet ujutro od kuće, jer je noćni tip, to je sve ok, sve dok je posao završen. Zatim treba imati na umu i da smo svi članovi tima te da treba graditi timsku dinamiku i za to se treba ostaviti vrijeme koje će tim provoditi zajedno, zato što svatko čini neku kariku u lancu.“
Foto: Unsplash Sigmund/Canva
