Mladi danas odrastaju uz nemoguće standarde ljepote koji su im servirani sa svih strana, a za koje je dokazano da imaju negativan utjecaj na sliku koju stvaraju o svom tijelu i posljedično na psihičko pa i fizičko zdravlje. Problem koji uzrokuje fotošopiranje fotografija u žiži je javne rasprave, o njemu danas svatko ima nešto za reći, ali malo toga je zaista učinjeno. Norveška sada nastoji doskočiti svima koji uređuju fotografije kako bi prikazivale prekrasne i nerealne ‘super osobe’, kroz jedan od najstrožih zakona o društvenim mrežama do sada.
Uži strukovi, glađa koža, veće usne, napumpani mišići… Gotovo nitko na svijetu danas nije pošteđen nemilosrdnog utjecaja koji savršena tijela društvenih mreža imaju na percepciju vlastitog izgleda i psihološke pritiske koji uz to dolaze. U posljednjem desetljeću zabilježen je porast anksioznosti i depresije kod adolescenata zbog nerealnih tjelesnih standarda koje postavljaju mediji, a utjecaj koji ovdje imaju društvene mreže i influenceri poprimili su mnogo veće razmjere od ranijih pritisaka klasičnih medija, celebritija i modne industrije zajedno.
Pročitajte još: Hashtag koji je ujedinio društvene mreže: Poznata glumica pokrenula inicijativu za žrtve zlostavljanja
Standardizirana oznaka za fotošopiranje fotografija
U doba kada mediji poprimaju sve humanije lice, a zastarjeli nemogući standardi modne industrije pucaju pod pritiscima body positivity pokreta, nekontrolirano carstvo društvenih mreža buja pod pravilima vlastite strahovladavine predvođene hordom influencera. Dobna granica u tom se svijetu neprestano spušta pa tako sve mlađa djeca internaliziraju nerealne standarde koji vode prema tjelesnoj dismorfiji, odnosno poremećajima u percepciji vlastitog tijela i poželjnih društvenih normi.
Norveška tome sada želi stati na kraj, implementacijom do sada najstrožeg zakona koji se odnosi na fotošopiranje fotografija na društvenim mrežama. Novi će zakon zabraniti influencerima i ostalim oglašivačima na društvenim mrežama dijeljenje promotivnog sadržaja bez jasnog navođenja je li fotografija bila retuširana ili ne. Zakon će se tako odnositi na sponzorirane objave brendova, kompanija i influencera, kao i one na kojima se provode bilo kakvi nagradni natječaji, na svim društvenim mrežama.
Ovo znači da će influenceri svaki puta kada podijele neku promotivnu fotografiju kod koje su učinjene izmjene na tijelu ili koži, poput povećanja usana, sužavanja struka, produživanja nogu, pročišćavanja tena, povećanja mišića i sličnog, morati označiti taj sadržaj standardiziranom oznakom dizajniranom od strane norveškog Ministarstva mladeži i obitelji. Za one koji prekrše ovo pravilo i retuširanu fotografiju objave bez ove oznake propisane su velike novčane kazne, a u ekstremnim slučajevima i zatvor.
U prijedlogu koji je bio upućen Norveškom parlamentu, spomenuto je ministarstvo izjavilo kako su “mladi ljudi izloženi ogromnom pritisku da izgledaju dobro. Kroz, između ostaloga, oglašavanje na društvenim mrežama, a modeli koji se tamo pojavljuju su često digitalno retuširani.”
“Ovo izlaže mlade ljude standardima koje je nemoguće postići. Posebno je važno suprotstaviti se želji za intruzivnim i trajnim promjenama u nečijem izgledu.”
Norveški je parlament prihvatio prijedlog zakona, a on će stupiti na snagu čim ga proglasi norveški kralj, prema njihovom zakonodavnom dekretu.
‘Bilo je vrijeme da se pravila promijene’
Izgleda da su ove promjene pozitivno prihvatili i neki norveški influenceri, koji su javno izrazili svoje slaganje s izjavama ministarstva i novim zakonom.
Pročitajte još: Kako se Dove suprotstavio filterima kao standardima ljepote
Madeleine Pedersen, Instagram influencerica iz Mossa u Norveškoj rekla je za Radio 1 Newsbeat kako je “bilo vrijeme” da se pravila promijene, i kako se nada da će zakon zaustaviti mlade ljude da se uspoređuju s nerealnim slikama. “Prije sam se borila s problemima vezanim uz percepciju svog tijela. Najgori dio je što nisam znala jesu li druge djevojke koje sam gledala izmijenile svoje fotografije ili nisu”, rekla je.
“Mladi danas odrastaju uz potpuno nemoguće ideale ljepote”, rekla je Agnete “Agnetesh” Husebye, norveška dobitnica nagrade za Influencericu godine 2019. “Mislim kako bi ovaj novi zakon samo mogao pomoći mladima da razumiju da nitko ne izgleda tako, već da je to editirano.”
No, bilo je i malo drugačijih mišljenja. Eirin Kristiansen, 26-godišnja influencerica iz Bergena u Norveškoj, slaže se da je novi zakon “korak u dobrom smjeru” – ali smatra da “nije baš dobro promišljen”. “Meni se to više čini kao prečac za rješavanje problema koji zapravo neće ništa poboljšati. Probleme s mentalnim zdravljem uzrokuje mnogo više od uređene fotografije, a još jedna značka na fotografijama oglašivača neće promijeniti ono što se uistinu osjećaju mlade djevojke i dječaci, po meni”, rekla je.
Ovaj norveški zakon nije prvi pokušaj institucionalne borbe protiv nerealnih standarda koje postavlja fotošopiranje fotografija na društvenim mrežama. Francuska je 2017. godine uvela zakon prema kojem sve komercijalne fotografije koje su izmijenjene kako bi osoba na njima izgledala mršavije, moraju imati oznaku upozorenja sličnu onoj na kutiji cigareta. U veljači ove godine, Agencija za standarde oglašavanja Ujedinjenog Kraljevstva zabranila je utjecajnim društvenim mrežama upotrebu nerealnih filtera ljepote u reklamama.
Ovaj zakon mogao bi biti prvi korak u formiranju pozitivne prakse koju će prihvatiti ostale države. Iako fotošopirane fotografije na društvenim mrežama nisu jedini problem koji vode prema tjelesnoj dismorfiji i ostalim problemima vezanima uz fizički izgled mladih osoba, dobar je pokazatelj da se konačno o tome počelo razmišljati na institucionalnoj i legislativnoj razini. Ako se takva regulacija ostavi na savjesti korisnika društvenih mreža, mogli bi kao društvo zakasniti s prijekopotrebnim intervencijama u načine na koje se danas socijaliziraju najmlađi članovi.
Foto: Instagram/@agnetesh@madeleinepedersenn@eirinkristiansen
