Izgleda da je konačno odzvonilo izbjegavanju poreza od strane velikih multinacionalnih korporacija, barem što se tiče legalnih manevara, a posebno onih vezanih uz neplaćanje poreza kod poslovanja u stranim državama. Oporezivanje multinacionalnih korporacija do 2023. godine trebalo bi funkcionirati prema jedinstvenim pravilima na globalnoj razini.
Svijet je prošloga tjedna napravio korak ka drastičnim promjenama u globalnom oporezivanju potezom u kojem je 130 zemalja odobrilo postavljanje minimalne porezne stope za korporacije, s pravilima za dijeljenje zarade od multinacionalnih kompanija poput Facebook Inc. i Google Alphabet Inc.
Pročitajte još: Na Balkanu mikro poduzetnica ne može dobiti posao s korporacijom čak ni za projekt za mikropoduzetnice
Nakon godina neuspješnih pregovora konačno je pao dogovor u sklopu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, koji je postavio uvjete za potpisivanje načelnog sporazuma od strane 20 ministara financija na sastanku u Veneciji ovoga tjedna, piše Fortune.
Planu se još nije pridružila mala skupina nacija, kako se navodi u priopćenu OECD-a. Ipak, nekoliko zemalja čiji je pristanak bio ključan, uključujući Kinu i Tursku, odlučilo se prikloniti dogovoru. Tehnički detalji dogovora ostavljaju prostora za daljnje ustupke gospodarstvima u razvoju.
Široki je sporazum uspio izbjeći još jednu moguću prepreku uspostavljanju pravila za oporezivanje multinacionalnih korporacija, s obzirom na sužene mogućnosti prihvaćanja dogovora od strane Kongresa SAD-a i nacionalnih parlamenata.
Rješavanje ovog problema postalo je neodgodivo za svjetsku ekonomiju nakon nesuglasica oko oporezivanja tehnoloških tvrtki i postavljanja minimalne stope koja je rezultirala trgovinskim napetostima prošle godine. Obećanje o gotovo 150 milijardi dolara dodatnih prihoda vladama također je pomoglo da se postigne dogovor, s obzirom na to da se većina zemalja suočava s velikim proračunskim manjkom nakon pandemije COVID-19.
Pročitajte još: Kako izgleda kad žene vode svjetsku ekonomiju? Uskoro ćemo saznati!
Problemi s kojima su se susreli zagovornici ovog sporazuma uglavnom su se sastojali u pridobivanju zemalja u razvoju da potpišu nešto inicirano od strane G7. Mali klub bogatih zemalja, uključujući SAD, UK i Francusku, usuglasio se oko nacrta za dva stupa pregovora prošlog mjeseca na sastancima u Londonu. Ova su dva stupa uglavnom sadržavala dogovor o mehanizmu za dijeljenje prava na oporezivanje najmanje 20% profita i margina preko 10% za najveće multinacionalne korporacije, te minimalni korporativni porez od 15%.
Dokument koji je na kraju izdao OECD sadržavao je određene izmjene ovih prijedloga, pa je tako dogovoreno da bi iznos dobiti koji se treba preraspodijeliti trebao biti između 20% i 30% rezidualne dobiti iznad marže od 10%, što potencijalno može povećati dobit za manja gospodarstva.
Također se precizira da će tvrtke s prihodom većim od 20 milijardi eura podlijegati novim pravilima o mjestu oporezivanja. U koncesiji manjim gospodarstvima, Inkluzivni Okvir pristao je revidirati uvjete nakon sedam godina i smanjiti prag na 10 milijardi eura. Najmanja gospodarstva također će imati koristi od nižeg praga koji će im omogućiti oporezivanje većeg broja multinacionalnih kompanija, prema uvjetima OECD-a.
Foto: Unsplash/Mitchell Luo, Canva
