Hrvatska se možda u većini stvari ne nalazi vrhu svjetske ljestvice, ali postoji poneka stvar u kojoj smo zaista dobri. Mirna Marović, direktorica i osnivačica tvrtke VentureXchange, je na trećoj Konferenciji za žene u bankarstvu i sektoru financijskih usluga rekla kako je Hrvatska odlično mjesto za investicijske bankarice. No, kada se u obzir uzmu fondovi za start-upove, situacija je poražavajuća i to na globalnoj razini.
“Stvari su kod nas mnogo skromnije, ali i pravednije raspoređene između žena i muškaraca”
“Što se tiče tržišta kapitala, stvari su kod nas mnogo skromnije, ali i pravednije raspoređene između žena i muškaraca. U Hrvatskoj ne vidim apsolutno nikakve prepreke da žene postanu ravnopravne sudionice tog tržišta i da čak, štoviše, jednom paradigmom održivog razvoja potaknu veću raznolikost. Kod nas banke i druge institucije imaju barem nekakve ciljeve o što se tiče povećanja udjela žena na vodećim pozicijama i biti žena ponekad je prednost”, rekla je Marović.
Pročitajte još: Financijašice su nam otkrile kako voditi tvrtku u krizi!
Mirna Marović poduzetnica je i investicijska bankarica s 26 godina iskustva rada u financijama. Svoju bogatu karijeru u kojoj je prošla mnoge različite pozicije započela je upravo u investicijskom bankarstvu među vodećim globalnim bankama (Bank of America Merrill Lynch, BNP Paribas, Credit Agricole Indosuez) i to u Londonu gdje je provela 17 godina. To je vrijeme njezinog života obilježio život na relaciji London – New York, s obzirom na to da su njezine investicijske banke imale veliki dio investitora na Wall Streetu.
Kada se 2005. godine vratila u Hrvatsku, kraće je vrijeme radila kao državna službenica, i to kao pomoćnica ministrice financija u Ministarstvu vanjskih i europskih Kada se 2005. godine vratila u Hrvatsku, kraće je vrijeme radila kao državna službenica, i to kao pomoćnica ministrice financija u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova gdje je bila zadužena za ekonomsku analizu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. Svoju je karijeru nastavila kao konzultantica na međunarodnim financijskim projektima, od kojih je jedan projekt uspostavljanja platforme za financiranje malih i srednjih poduzetnika na razini cijele jugoistočne Europe (WB EDIF). Više od deset godina radila je u akademskom sektoru, a posljednjih 15 godina obavlja funkciju predsjednice Hrvatske Private Equity and Venture Capital Asocijacije (CVCA) i vodi svoju investicijsko-savjetničku tvrtku VentureXchange.
Fondovi za start-upove isključivi su prema ženama
Nakon optimističnog uvoda o položaju žena na hrvatskom tržištu kapitala, uslijedile su manje optimistične statistike. Mirna, koja se profilirala kao stručnjakinja u venture capital industriji, navodi kako je na žene u 2020. godini otpalo samo 2% prikupljenog kapitala u toj industriji.
Venture capital fondovi, ulažu u startup-s ciljem unaprjeđenja organizacije ili, sve popularnije, u nove male kompanije s inovativnim idejama, odnosno start-upove. Marović kaže da preko ovih fondova možete ostvariti ogromno financiranje ako ste muškarac.
“Međutim ako ste žena to će biti za vas kao da se penjete na neku strmu planinu. Samo 2,3% žena osnivačica uspijeva pronaći pravo ulaganje. Tendencija je takva da je najveći iznos mješovitih ili ženskih timova ostvaren 2018. godine, a sada pomalo pada. U 2020. godini žene osnivačice ostvarile su samo 5 milijardi eura na svjetskoj razini. Iako vam se to čini puno, to čini svega 2% od prikupljenog kapitala u ukupnoj industriji. Kada pogledamo mješovite timove, oni su privukli 9%. Tako da možemo reći da je preko 90% kapitala u venture capital industriji išlo na 100% muške timove”, rekla je, te dodala kako je situacija još gora kada pogledamo jednoroge, odnosno start-upove koji su se uzdigli do milijarde dolara, gdje osnivačice zauzimaju tek 0,4%.
Pročitajte još: Miješanje privatnog i poslovnog recept je ispunjenog života nove Googleove CFO
Mirna smatra da su razlog tomu predrasude koje venture kapitalisti imaju prema ženama, a koje su potpuno neutemeljene. Općenito, kaže kako je industrija rizičnog kapitala izrazito selektivna, i od stotina i stotina start-upova koji se prijavljuju vrlo malen broj uspijeva dobiti sredstva.
Žene osnivačice ostvaruju više nego dvostruku dobit od ulaganja
Iako fondovi za start-upove ignoriraju veliku većinu žena, statistike im idu u prilog mnogo više nego muškarcima. “Kada govorimo o start-up industriji, nevjerojatno je koliko je nepravedna posvećenost start-up industrije osnivačicama, kada je dokazano da na svaki dolar duga koji žena osnivačica privuče ona ostvari 1.15 dolara prihoda, dok muškarci na jedan dolar duga ostvare samo 0.54 dolara prihoda. Znači, firme osnivačica generalno su znatno uspješnije u performansama. Znači, ulaganje u ženske timove je profitabilnija strategija i to nam govore statistike”, ispričala je venture kapitalistica.
U osvrtu na svoju karijeru, Mirna može detektirati određene stvari kojima žene same sebi oduzimaju prednost. Tako smatra da žene često nemaju čvrsti stav o sebi, dok su muškarci prepotentni i skloni preuveličavanju svojih postignuća. Osim toga, smatra da je društvo vrlo dugo funkcioniralo na način koji nije suportivan za žene, no također kaže kako ta paradigma polagano odumire.
“Mi žene ćemo teško uspjeti u karijeri bez podrške u životu. Bilo da je to podrška partnera, roditelja, djece, svi oni moraju podržavati jednu ženu a to često nije slučaj. Znači ne radi se samo o podjeli poslova nego najvažnije što izostaje je podrška i bez nje je ženama teško”, smatra.
Mirna kaže i kako postoji jedno područje u kojem su žene zaista vrhunske, a to je Mirna kaže i kako postoji jedno područje u kojem su žene zaista vrhunske, a to je predanost cjeloživotnom učenju. Tako navodi statistike koje govore u prilog tezi da su žene obrazovanije od muškaraca. Ona se sama mnogo educirala, a ispričala je kako je iskoristila razdoblje prije i za vrijeme korona kako bi stekla prestižne certifikate iz područja održivog razvoja i financiranja s najprestižnijih svjetskih sveučilišta i poslovnih škola.
Pročitajte još: Nikolina Žganec u trudnoći s blizancima dobila ponudu za CFO poziciju koja ju je lansirala do članice uprave UniCreadit Leasinga
Financijske direktorice firmama donose više vrijednosti
I to nije jedino područje u kojem je Mirna uporna. Ova je investicijska bankarica sudjelovala u brojnim triatlonima i maratonima, pa i u svjetski poznatom natjecanju Ironman. Iz ovih se avantura može pohvaliti i osvojenim medaljama, tri klasifikacije za Svjetsko prvenstvo u Ironman 70.3, te stečenom statusom AWA Gold koje se dodjeljuje za najboljih 1% u dobnim skupinama. Napominje kako se ne smatra nadarenom sportašicom, a u mladosti uopće nije bila zainteresirana za sportove. Tim se počela baviti prije nekoliko godina i kaže da uspjehe može zahvaliti samo vještini mentalne, više nego fizičke snage, dobre organizacije i upornosti. “Mi žene smo superiorna bića u smislu organizacije, tu smo stvarno snažne”, kaže.
Iako žene CFO-ovi u kompanije mogu donijeti veću vrijednost, na tim je pozicijama u Istočnoj Europi svega 6% žena, dok na svjetskoj razini taj postotak iznosi 14%. “Studija je pokazala da je u onim vodećim kompanijama, dakle radi se o 6000 tvrtki s indeksom rasta od 3000, nakon što je žena došla na poziciju CFO-a, ona uspjela povećati prihode u prosjeku za 6% više, i povratne dionice za 8% više, nego u kompanijama koje su financijski vodili muškarci. Žene su sklonije usvajanju drugačijih perspektiva i uvažavanju principa raznolikosti i održivog razvoja, što muškarci često nisu”, kaže.
Sve statistike stoga pokazuju kako je ulaganje u ženske timove profitabilnija strategija. Žene su nepravedno izostavljene iz financijske industrije, a među ukupnim potrošačima u razvijenim zemljama one su te koje kontroliraju 2/3 kućnog budžeta i 40% ukupnog bogatstva. Stoga je iz perspektive financijske industrije bitno imati žene na vodećim pozicijama.
“Bitna je i jedna nova paradigma kojoj su žene sklonije, a to je održivi razvoj. Smatram da je ta usmjerenost na okolišne ciljeve društvenog utjecaja, i na upravljačke ciljeve, ono što će nam pomoći. Ono o čemu se govori dugi niz godina sada je konačno osviješteno, raznolikost u poslovnom okruženju je izrazito potrebna, ali je i dobra strategija za sve”, zaključuje Mirna.
