Razdoblje pandemije teško je i psihički izazovno. Kako bi se ljudi lakše nosili s pandemijom, udruga “kako si?” i BIPA započeli su sa suradnjom na projektu “Prekrasna iznutra”, kojim nastoje osvijestiti i educirati javnost o važnosti psihičkog zdravlja. Mentalno zdravlje u doba pandemije može biti osobito teško sačuvati. Razgovarali smo s psihologinjom Natašom Jokić-Begić o najvećim izazovima za mentalno zdravlje u doba pandemije.
Strast prema psihologiji
Nataša Jokić-Begić je od malih nogu znala da se želi baviti ljudima, a znatiželja ju je dovela do studija psihologije. Bilo je to vrijeme kada psihologija još nije bila prihvaćena kao znanost pa je Nataša naišla na negodovanje roditelja. Unatoč tome, fakultet je završila i nakon diplome zaposlila se na KBC-u Rebro na Klinici za psihološku medicinu.
Bile su to ratne godine, teške i psihički izazovne za svakoga. Nataša je pomaganjem braniteljima i njihovim obiteljima stekla bogato iskustvo koje joj je pomoglo u daljnjem profesionalnom razvoju te je doktorirala na temi posttraumatskog stresnog poremećaja.
Danas predaje kliničku i zdravstvenu psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a u okviru savjetovališta radi psihodijagnostiku i psihološke tretmane s klijentima, podučava studente i bavi se istraživačkim radom.
Pročitajte više: BIPA pokreće kampanju #PrekrasnaIznutra o važnosti mentalnog zdravlja
Nastanak udruge “kako si”?
Upravo je u suradnji sa studentima Filozofskog fakulteta pokrenula udrugu “kako si?”, nastalu u turbulentno doba početka pandemije.
“U ožujku 2020. sam počinjala s predavanjima na jednom izbornom kolegiju na kojem uobičajeno posjećujemo različite psihijatrijske ustanove produbljujući znanja o psihičkim smetnjama. No, pandemija nas je prestigla i ustanove koje smo trebale posjetiti su se zatvorile za posjete studentima. A onda se dogodio potres. Trebalo je osmisliti kolegij u tim novim uvjetima.”
Njezino iskustvo iz 90-ih govorilo joj je da se nalazimo na pragu pandemije psihičkih smetnji, pa je u roku od dva dana sa studentima pokrenula platformu “kako si? s ciljem pružanja potpore široj populaciji.
“Pomagali smo ljudima putem e-savjetovanja, psihoedukacijom kroz stručne članke koje smo objavljivali na web stranicama, divnim ilustracijama koje su same po sebi izgledale utješno. I onda je kolegij došao kraju i shvativši koliko smo vrijednog učinili, odlučili smo da trebamo s time nastaviti i dalje, te smo osnovali udrugu “kako si?”
Pročitajte više: Neke su bile prikovane za krevet šest mjeseci, a neke su naučile biti pozitivnije i fleksibilnije, ovo su najvažnije lekcije poduzetnica u 2020.!
Više ljudi pati od tjeskobe, depresivnog raspoloženja i stresa
Entuzijazam Nataše i njezinih studenata prepoznala je i BIPA, kompanija koja je veoma senzibilizirana za aktualne teme poput psihičkog zdravlja. U turbulentnim vremenima koje obilježavaju pandemija i neizvjesna budućnost, psihička je dobrobit preokupacija gotovo svakoga. Kako bi svojim zaposlenicima pomogli očuvati mentalno zdravlje u doba pandemije, BIPA je započela suradnju s udrugom “kako si?” Sve je počelo putem webinara za zaposlenike, te putem telefona na koji se zaposlenici mogu javiti i dobiti stručnu psihološku pomoć. Suradnja se proširila u kampanju “Prekrasna iznutra”, kojoj je cilj senzibilizirati javnost o važnosti brige o psihičkom zdravlju.
Od početka pandemije stručnjaci za mentalno zdravlje upozoravaju na ugroženost psihičkog zdravlja. Pandemija je dovela do neviđene promjene života.
“Ljudi se razlikuju u tome kako podnose stresne situacije, no naša istraživanja pokazuju da je ova krizna situacija ostavila traga. Više ljudi pati od tjeskobe, depresivnog raspoloženja i stresa nego što je to bilo prisutno u prethodnim razdobljima. To je sasvim očekivano s obzirom na pandemiju, ali i potrese koji su snažno zatresli sjeverozapad zemlje, ali i naše ‘živce’. Svakodnevno i višekratno prikazivana crna slika budućnosti u kojoj je neizvjestan kraj pandemije, ali je izvjesna ekonomska kriza, nezaposlenost i ostali tjeskobni scenariji, ne predstavljaju povoljan okvir za životnu radost, motivaciju i ambiciju.”
Pročitajte više: Novo istraživanje pokazalo kako ravnopravnost spolova utječe na mentalno zdravlje žena
Žene su osobito pogođene
Nataša Jokić-Begić ističe da psihološke posljedice osobito trpe žene, koje najčešće imaju ulogu i dužnost glavnih tješiteljica u obitelji. Rezultati istraživanja konzistentno pokazuju da je ženama teže u smislu doživljenih emocionalnih teškoća. Takvi se nalazi mogu objasniti boljom sposobnošću žena da prepoznaju vlastita emocionalna stanja, te većom spremnošću da ih iskažu. To je i skladu s rodnim stereotipima prema kojima je ženama dozvoljeno pričati o emocijama, iskazati svoju tugu, tjeskobu i strahove, dok se na muškarce koji iskazuju neugodna emocionalna stanja gleda kao na “slabiće”.
Pred svima su se našli izazovi usklađivanja obiteljskih i poslovnih zadataka. “Domovi su prestali biti mjesta mira i postali su učionice, teretane, radna mjesta, a ostala su i kuhinje, praonice, spavaonice. Sve se događa na nekoliko desetaka kvadrata. Često u razgovorima čujemo kako je teško naći mir u tom novonastalom kaosu.”
Pred ženama je osobito velik izazov jer su i inače više usmjerene na druge ljude, na opažanje tuđih emocionalnih stanja, umirivanje uznemirenih te razveseljavanje tužnih ukućana i bliskih osoba, što znači da su i zahtjevi od njih veći.
Pročitajte više: Loš posao je štetniji za vaše zdravlje i od nezaposlenosti
O ovim vremenima će se jednog dana pisati knjige i snimati filmovi
Nataša ističe da su mentalno i tjelesno zdravlje neraskidivo povezani. Savjetuje veću posvećenost sebi. Preporuča uvođenje tjelovježbe u dnevnu rutinu, zdravu prehranu, dovoljan unos tekućine, održavanje skladnih socijalnih odnosa te vježbe disanja barem 3 minute dnevno. Također naglašava da je važno prepoznati štetne misli (“počinju sa Što ako…?”) i dozvoliti sebi sve emocije, uključujući tugu i ljutnju.
“Ovo su junačka vremena i u njima se ne treba dodatno junačiti. O ovome će se jednog dana pisati knjige i snimati filmovi i svatko od nas će biti glavni junak. Zato je važno da sačuvamo zdravlje, i psihičko i tjelesno. Biti odgovoran ne znači samo nositi masku i prati ruke. Biti odgovoran znači i ne preplavljivati se vijestima, jer nam samo škode. Biti odgovoran znači i maknuti aplikacije za potrese iz mobitela, one ničemu ne služe osim što vas uznemiruju. Biti odgovoran znači razumjeti da su neugodne emocije sasvim normalna pratilja života, a ovakvog vremena pogotovo, pa od sebe ne treba tražiti stalni osjećaj sreće i zadovoljstva.”
Pandemija je dovela do destigmatizacije psihičkih poteškoća
Mentalno zdravlje dugo je bilo tabu tema u Hrvatskoj, ali Nataša Jokić-Begić ističe da je doba pandemije pridonijelo destigmatizaciji traženja pomoći. Psihičke tegobe se i danas često doživljavaju kao znak karakterne slabosti. Osobe se boje socijalne izolacije i diskriminacije na radnom mjestu ili u obitelji, te stoga često odgađaju traženje pomoći uvjeravajući sebe da im pomoć ne treba ili da im se ne može pomoći. “No, kako u svakom zlu ima i nešto dobro, onda je ovo vrijeme u kojem se sve češće priča o psihičkom zdravlju dovelo i do destigmatizacije psihičkih poteškoća i traženja pomoći.”
Pokrenut je niz projekata poput “Prekrasna iznutra” u svrhu očuvanja psihičkog zdravlja. “Znakovito je da su se brojne korporacije obratile nama kao stručnjacima i tražile održavanje webinara za njihove zaposlenike u kojima se ljudima daju savjeti kako pomoći sebi i drugima da ostanemo “normalni” u ovim neobičnim vremenima”, zaključuje Nataša.
Foto: Privatna arhiva
