Ono si što pišeš. Možda na prvu zvuči pomalo grubo, no u poslovnoj je komunikaciji prvi dojam neizmjerno važan, a taj prvi dojam klijenti i suradnici najčešće steknu vašom prezentacijom na internetskoj stranici odnosno u izravnoj komunikaciji putem elektroničke pošte.
Isto kao što na poslovni sastanak ne biste došli nedolično odjeveni, tako biste i u poslovnoj komunikaciji trebali nastojati ostaviti što bolji dojam – upravo su iz tog razloga gramatičke pogreške apsolutno nedopustive.
U kojim se situacijama najčešće griješi?
S/sa
Mala riječ, a uzrokuje toliko problema. Prijedlog s ili sa označava kretanje od mjesta gore prema mjestu dolje ili padanje (pasti sa stola), porijeklo u smislu mjesta s kojega što dolazi (s planine), sredstvo ili društvo (s prijateljima) itd. Kada upotrijebiti s, a kada sa? Odgovor je zapravo vrlo jednostavan: sa se upotrebljava kada riječi počinju na s, š, z i ž (sa sestrom, sa žirafom) ili za izgovorno teške suglasničke skupine: sa mnom, sa psom. U svim drugim slučajevima upotrebljavamo s.
-ije/-je i č/ć
Vjerojatno nam najviše glavobolje uzrokuje upravo uporaba -ije/-je i č/ć. Pravila za uporabu zaista je mnogo, no olakšajmo vam život – danas postoje brojni alati kojima se može provjeriti pravopis dokumenata. Današnji Microsoft Office ima mogućnost provjere pravopisa (spell check), što je vrlo korisna opcija ako želimo biti sigurni da nismo napravili pogrešku. Još je jedan vrlo koristan alat Hascheck (Hrvatski akademski spelling checker), besplatan internetski preglednik pravopisa. Program su razvili znanstvenici s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Svakako ih naučite primjenjivati.
Jer/jel’
Jer je u hrvatskom jeziku uzročni veznik. Upotrebljavamo ga kako bismo izrazili razlog određenoj pojavi/događaju i sl., npr. Nisam došao na sastanak jer sam bio bolestan. Jel’ je skraćeni oblik od je li i upotrebljava se u postavljanju pitanja, npr. Je li moguće dobiti odgovor do sutra? (Nikako Da li je moguće…).
Vi/vi
Kada upotrijebiti Vi, a kada vi? Pravilno je sljedeće: ako se obraćate određenoj osobi (dakle, znate da je u pitanju baš g. Horvat ili gđa Jelena), onda je zamjenicu Vi potrebno napisati velikim početnim slovom (npr. u elektroničkoj pošti, dopisima i sl.). Ako se obraćate nepoznatoj osobi ili skupini osoba, onda je zamjenicu vi potrebno napisati malim početnim slovom.
Imati ću / Slušati ću…
Često i u govoru i u pismu imamo potrebu ubacivati taj „i“ na kraju glagola u futuru. Tako dobijemo rečenice Čuti ćemo se…, Dogovoriti ćemo se… itd. Kad infinitiv na -ti dolazi prije oblika pomoćnoga glagola, ispušta se završno -i: bit ću, pjevat ću, čitat ću, a izgovara se /biću/, /pjevaću/, /čitaću/. Dakle, pogrešno je pisati i izgovarati: *biti ću, *pjevati ću, *čitati ću, a pravilno je: bit ću, pjevat ću, čitat ću.
Želite li ostaviti što bolji dojam u poslovnoj komunikaciji, svakako je preporučljivo korištenje uslugama jezičnih stručnjaka. U prevoditeljskom centru Diglossia možete dobiti vrhunsku uslugu prijevoda (po potrebi s ovjerom), lekture, lokalizacije internetske stranice i sl.
Izrazito stručan tim prilagodit će se svim vašim potrebama i osigurati da vaš tekst izgleda besprijekorno. A besprijekornost je upravo ono čemu težite u svojem poslovanju, zar ne? Više o tvrtki Diglossia pogledajte na http://www.diglossia.hr/web/index/HR/pocetna. a za pogodnosti pogledajte naš partnerski program.
Izvori: Pravopis.hr, savjetnik.ihjj.hr, Hrvatskijezik.eu
Foto:123rf
