Danas smo održale već treću konferenciju „Žene u građevinarstvu, arhitekturi i povezanim industrijama.“ Žene u ovoj tradicionalno muškoj industriji rijetko su na visokim pozicijama, a ako se odluče za poduzetništvo, ostaju u mikro-segmentu. Svoje mjesto pod suncem nalaze u polju dizajna interijera i nekretnina, no to ne znači da nema potrebe za umrežavanjem. Odaziv je i ove godine pokazao kako interes za ovaj oblik osnaživanja i dalje postoji te da, štoviše, raste.
Pametne kuće brinu same o sebi
Marija Okopni je voditeljica pravnog sektora tvrtke Eurovilla, a voli reći kako je spona između direktora i agenata. Hrvati vole ulagati u nekretnine, no Okopni ističe kako to nije crno-bijelo, te isplativost nekretnine ovisi o mnogo faktora. Pri kupnji nekretnine moramo paziti na mnogo detalja – lokaciju, prednosti i mane novogradnje i starogradnje, iznos pričuve, kvalitetu instalacija, je li s pravne strane sve uredno i riješeno… Sudionice konferencije je stoga podučila svemu na što moraju paziti pri kupnji nekretnine, naročito ako je namjeravaju iznajmljivati.
O pametnim zgradama govorila nam je Petra Mesarić, direktorica tvrtke SmartWay i dobitnica Women in Adria nagrade za najperspektivniju poduzetnicu godine. Njezinu ljubav prema tehnologiji u djetinjstvu je probudio crtić The Jetsons. Ta ljubav i odrastanje u poduzetničkoj obitelji potaknuli su je da upiše FER, doktorira i nastavi očev posao. Podučila nas je o tome kako tehnologija može automatizirati naš dom i olakšati nam život – uz jednu upravljačku ploču možemo namjestiti temperaturu, vrijeme dizanja roleta i mnogo toga drugoga. Pametne se kuće brinu same za sebe, te i kad nas nema, zahvaljujući mrežnim vezama, znamo što se događa.
Generacija Z uči nas o prioritetima
O majčinstvu i mladim generacijama govorila je Nina Nikšić, direktorica marketinga tvrtke Černelić. Rano u karijeri naučila je samostalno razmišljati i istraživati. „Ne mogu čekati da netko drugi riješi moj problem, tako nikad ne bih rasla.“
To ju je pripremilo za daljnji rad u korporacijama, pa i za rast do visoke pozicije u manjoj tvrtki u koju je prešla zbog ležernije atmosfere kakvu je željela kao majka dvogodišnjaka koja čeka drugo dijete. Osvrnula se na generaciju Z koja je odrasla uz digitalne tehnologije, a na tržište rada masovno je ulazila tijekom pandemije. Oni traže mentorstvo i ulaganje uz dobar balans privatnog i poslovnog. Zato su etiketirani kao lijena generacija, no njihovi su prioriteti jednostavno drugačije posloženi. Nikšić kaže kako joj je lakše organizirati se dok radi od kuće, stoga smatra kako trebamo slušati mladu generaciju.
O ravnoteži je govorila i Ines Belalov Dovečer iz Colasa. U građevinarstvu je rad od kuće često nemoguć jer je potrebna prisutnost na gradilištu. Kako je u pitanju muški orijentirano okruženje i nedostaje žena na visokim pozicijama, lako se osjećati obeshrabreno. Ženama tako zna ispaštati zdravlje, pada im energija i nemaju dovoljno vremena za djecu što vodi do nezadovoljstva, pa čak i do odustajanja od karijere.
Nedostatak radne snage nije mit
Na okruglom stolu Manuela Vukelić, Mirela Kotarac, Nina Dražin Lovrec i Nives Lukač razgovarale su o pronalasku i zadržavanju dobrih radnika uz moderaturu direktorice Women in Adria Ivane Matić. U Hrvatskoj zaista postoji problem nedostatka radne snage, kaže Kotarac, stoga je važno raditi na zadržavanju ljudi koji su već zaposleni u branši. Lukač napominje kako najviše nedostaje kvalificirane srednje stručne spreme, primjerice zidara. Proces regrutacije je stoga fleksibilan, a radnike traže i putem radija.
Važno je doprijeti do mladih ljudi, naročito studenata. Surađivati s njima na diplomskim radovima i seminarima, pokazati im otvorenost i trenutne zaposlenike nagraditi kad preporuče nove radnike. Dražin Lovrec je istaknula kako su studentice građevine zapravo najuspješnije na fakultetu, što vidi po prijavama i ostvarivanjima stipendija.
No, nedostatak kvalificirane srednje stručne spreme i dalje je primaran problem u industriji. Smjerovi su to koje nitko ne želi upisivati, stoga je u pitanju zaista deficitarno područje. Te stručnjake pak žele i druge europske zemlje, stoga je konkurencija među poslodavcima jako velika.
Stoga se i kod nas počela ‘uvoziti’ radna snaga, a Vukelić ističe kako su to najčešće Indijci, Nepalci i Uzbekistanci pri čemu su potonji najpoznatiji kao dobri fizički radnici.
Potresi su još jedna tema koja je skrenula pozornost na stručnjake iz građevinarstva, primarno zbog straha javnosti. No, zgrade koje stradavaju u potresu u pravilu su one građene početkom 20. stoljeća, a pravila su se značajno promijenila nakon poznatog i razornog potresa u Skoplju.
„Ono što se dogodilo u Turskoj i Siriji je katastrofa koja se kod nas ne bi smjela ponoviti,“ rekla je Dražin Lovrec. „To su bile velike greške u gradnji.“
Pročitajte više: Željka Jurković: Ako ja ne mogu u crvenim štiklama hodati po svom gradilištu, e onda to gradilište nije uredno
Ljudi trebaju biti poput pčela
Iz ZGRADOnačelnika su nam se predstavile Ana Leko Vučković i Jasmina Džanović. One nisu građevinarke niti arhitektice, no sociologija i strani jezici puno su im pomogli u radu s ljudima. ZGRADOnačelnik je savjetodavno-edukativno-informativni servis za sve suvlasnike nekretnina u Hrvatskoj. Portal se sastoji od tekstova s problemima sustanara, a za rješenja surađuju s građevinarima, arhitektima, upraviteljima itd.
Suvlasnici znaju svoja prava, no zaborave na obveze. Pčele znaju svoje obveze i znaju da košnica dobro funkcionira samo uz zajednički rad. Ako ne mogu obavljati svoj zadatak, nađu način i prilagođavaju se prilikama. Tako bi trebali funkcionirati i suvlasnici zgrade jer svima je u interesu da sve bude u redu.
Arhitektica Lenka Kavčić došla nam je iz Slovenije. Smatra kako o arhitekturi ne treba pričati samo među kolegama, već je dijeliti sa svima. Zato voli organizirati tematske festivale i izložbe.
„Svi smo uvijek u kućama. Živimo, radimo i uvijek smo u nekom prostoru.“
Žene se odvraća od arhitekture, no kad joj je rečeno da su žene loše u boksu, a arhitektura boksački ring, ona je zaključila da ili arhitektura nije boksački ring ili da žene znaju boksati. Za nju je arhitektura nešto kreativno, a vlasnici i investitori je vide drugačije. Ne znaju da su zgrade dio kulture, a da prostor utječe na raspoloženje. Bez edukacije van zatvorenog kruga arhitekture, ne mogu to niti znati. Zato je pokrenut projekt Otvorene kuće Slovenije kroz koji svi mogu upoznati arhitekturu i priče koje stoje iza zidova.
Pročitajte više: ‘Spusti cijenu da što više prodaš’ i ostale laži u koje je vjerovala Nataša Kapov na svom poduzetničkom putu
Nema uspjeha bez komunikacije
Iz Alfastan grupe stigle su nam inženjerka u kontroli Mihaela Mihalj i voditeljica marketinga Sanja Kušan. Ova mala tvrtka bavi se izgradnjom stambeno-poslovnih objekata koju prije svega rade funkcionalno i uz pametne sustave. „Radimo objekte kako bismo radili za nas i naše obitelji.“
Mihalj napominje kako su ljudi uvijek temelj rada, bilo da je riječ o klijentima ili kolegama. Ako smo s kolegama u dobrim odnosima, rad je kvalitetniji i svi učimo jedni od drugih. Kušan napominje kako je marketing u građevinarstvu specifičan i nedovoljno zastupljen. „Ali zato u nečemu možemo biti prvi.“ Iako građevinarstvo nije opuštena djelatnost, važno je komunicirati s postojećim i potencijalnim klijentima jer uvijek postoje ljudi koje nešto zanima.
O ženskom stilu poslovanja govorile su nam inženjerke Petra Batinić i Snježana Ivkanec iz JAF-a. Njihova tvrtka posluje preko pola stoljeća, a najzastupljenija je u srednjoj Europi. Svoju najnoviju poslovnicu u Slavonskom Brodu otvorili su na dan kad je Hrvatska pobijedila Brazil, što je uspomena koju su rado podijelile. Ističu kako je tajna uspjeha JAF-a ne samo kvaliteta njihovog drva, već i žensko vodstvo koje tvrtka rado promiče, a do rasta kojega je izazovno doći u drvnoj industriji u kojoj žena ima jako malo. Ipak, ženska empatičnost i sposobnost multitaskinga prepoznate su kao velika prednost u timskom radu.
Sponzori i partneri konferencije bili su Colas, Alfastan, Cemex, Eurovilla, JAF, Černelić, Solidian, Kelteks, SmartWay, Odprte hiše Slovenije, JobHunter, Kala, Cedevita, Hausbau, Oris, GZD, eGradnja, bauštela.hr i ZGRADOnačelnik.
Foto: Domagoj Bregant
