U škole se uvodi Tim za darovite, tim stručnjaka koji će utvrđivati je li neki učenik darovit u nekom području, za njega će izrađivati indiviualizirani kurikulum, pružati mu stručnu pomoć… Ako se za dijete utvrdi da je darovito, radit će prema posebnim kurikulumima, imat će na raspolaganju mentora, a uz to i mogućnost bržeg završavanja škole, šireg sudjelovanja u izvanškolskim aktivnostima na nacionalnoj i međunarodnoj razini, potporu u izboru zanimanja i karijere, piše Glas Slavonije.
Tko čini Tim za darovite?
Novosti su to iz Nacrta prijedloga pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika, koji je u e-savjetovanju, a uređuje odgoj i obrazovanje darovite djece i učenika od trenutka uočavanja darovitosti, poticanje, praćenje i vrednovanje darovite djece do akceleracije i završavanja školovanja u odgojno-obrazovnoj ustanovi u kraćem roku. Darovita djeca desetljećima su zapostavljana u našem obrazovnom sustavu, a ovaj pravilnik trebao bi urediti sustav u kojem će ona biti na vrijeme prepoznata, njihova darovitost poticana, i kojim će im biti omogućen razvoj u skladu s njihovim sposobnostima.
U Timu za darovite, koji imenuje ravnatelj škole, osim njega će sjediti psiholog, pedagog, učitelji razredne i predmetne nastave, a po potrebi i logoped, edukacijski rehabilitator ili socijalni pedagog, knjižničar i vanjski stručnjaci. Ako škola nema psihologa, što je kod nas često, ravnatelj će morati angažirati psihologa iz druge ustanove. U proces podrške bit će uključeni i učenikovi roditelji.
U postupku utvrđivanja darovitosti, prema novom pravilniku, koriste se psihologijski testovi općih i specifičnih sposobnosti, instrumenti za ispitivanje kreativnosti i osobina ličnosti, instrumenti za mjerenje postignuća, intervjui, skale procjena te skale za samoprocjenu darovitosti. Na temelju mišljenja i prijedloga Tima za darovite, odluku o utvrđenoj darovitosti učenika donosi ravnatelj. Tijekom osnovnoškolskog obrazovanja takav učenik može dvaput završiti dva razreda u jednoj školskoj godini ako se utvrdi da mu je razina znanja jednaka ili viša od razine znanja u godinu dana starijem razredu.
Pročitajte više: U Zagrebu rekordan broj zahtjeva za djecu s teškoćama, trebamo 16 razrednih odjela
Djeca iznimnih sposobnosti rijetko se dijagnosticiraju
Novi je pravilnik izazvao zanimanje javnosti, a i prve kritike iz samog sustava. Tako se, na primjer, učitelji pitaju zašto darovitost djece ne utvrđuju povjerenstva u upravnim odjelima osnivača škola, koja su za to stručna.
“Većina škola nema potrebne stručnjake, a djelatnici su već preopterećeni mnogim dodatnim obvezama, te će Tim za darovite ravnatelj teško osnovati. Ako mora angažirati psihologa iz druge ustanove, kad sam u školi nema psihologa, treba definirati ustanovu iz koje će se angažirati psiholog – je li to odgojno-obrazovna ustanova ili neka druga”, upozorila je Vesna Vujić iz OŠ Trpinja.
Sanja Paić iz OŠ Kustošija upozorila je pak na to da postoje novi testovi za utvrđivanje darovitosti djece, no pravilnikom nije utvrđeno tko osigurava sredstva za nabavu tih testova, ni obveza školama koliko se stare testove može upotrebljavati. S obzirom na to da su postojeći testovi zastarjeli, njima se ne može kvalitetno odrediti stupanj i područje darovitosti djeteta”, upozorila je.
Psiholog Bojan Klapčić upozorava pak na to da za provedbu ovog modela nisu predviđena financijska sredstva, ni za stručne službe ni za učitelje koji će odvajati vrijeme za darovite učenike.
“Dugi niz godina bio je naglasak na djeci s teškoćama, što je opravdano. Ali u populaciji učenika je i 10 do 15 posto djece koja su iznimnih sposobnosti, ona se rijetko kad dijagnosticiraju. Imate iznimnih pojedinaca s kojima treba dodatno raditi da biste imali dodatne ishode. Velika nepravda za društvo, za tu djecu i roditelje je što fokus nije na njima, a to naše društvo košta. Radi se o nekoliko postotaka BDP-a, što je prirodni rast, a mi to ne stimuliramo radom s djecom i odraslima koji su daroviti”, upozorava Klapčić.
Pročitajte više: Istraživanje pokazalo kako se nadarenu djecu ne prepoznaje u gotovo 50% slučajeva
Nemamo logistiku
Svaki uloženi novčić u darovite najmanje se deseterostruko oplodi u društvu, a uz nula ulaganja ukupni učinak bit će, tvrdi, blizu ili jednak nuli. Problem je Hrvatske, dodaje, što imamo produkciju propisa i pravila, a nemamo logistiku i praćenje potreba na terenu. Da smo imali ozbiljan, promišljen pristuo u razvoju darovitosti, trebali smo davno krenuti u opremanje škola kvalitetnim mentorima i stručnim osobljem.
Kao što županije imaju centre za odgoj i obrazovanje, tako bi morale imati i centre za odgoj i obrazovanje darovitih da bi najbolji učitelji u zajednici asistirali toj djeci. To jamči razvoj zajednice, jer će ti najbolji, daroviti, kreativni, poduzetni, motivirani ljudi osmišljavati našu budućnost, kaže psiholog Klapčić.
“Ako se na ta pitanja ne obrati pozornost, to će završiti u ogromnoj papirologiji, velikom opterećenju stručnih službi u školama, u velikim očekivanjima javnosti koja se neće ispuniti”, zaključuje.
“Nemamo sveobuhvatan pristup u kojem bismo znali da se u trećem razredu osnovne škole radi trijaža u svim školama, i da se izabire tih nekoliko postotaka darovitih, da imenujemo mentore i da ih platimo. To se neće riješiti samo od sebe, jer je sustav kompleksan i mora se graditi godinama”, kaže Klapčić.
Foto: Canva
