Dok se u Hrvatskoj govori o povećanju satnice radnog tjedna i kasnijem odlasku u mirovinu, u svijetu se okreću drugačijoj filozofiji. Mogli bismo ju nazvati ‘radi manje-zabavljaj se više’.
Naime, u posljednje vrijeme sve se češće spominje važnost uravnoteženog privatnog i poslovnog života. Čini se kako su na Zapadu shvatili da, bez obzira koliko vremena ljudi provode na poslu, njihova produktivnost ne raste.
Slobodan petak za veću motivaciju i produktivnost
Svijet je nedavno oduševio meksički multimilijarder i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, Carlos Slim, koji je gostujući na poslovnoj konferenciji u Paragvaju izjavio kako bi zaposlenici trebali imati više slobodnog vremena.
On tako tvrdi kako bi trebali raditi samo tri dana u tjednu, a ostalo vrijeme posvetiti razonodi. Slim je uvjeren kako bi tako imali opušteniji i kvalitetniji život, a ljudi bi bili zdraviji i produktivniji.
Da bi zaposlenici bili produktivniji kad bi imali kraće radno vrijeme pokušat će dokazati i u švedskom Göteborgu. Tamo je dijelu gradskih službenika skraćen radni dan na šest sati kako bi se potvrdila teorija da kraće radno vrijeme rezultira boljim mentalnim i fizičkim zdravljem.
U prilog kraćem, a produktivnijem radu ide i istraživanje OECD-a prema kojem su Nijemci, koji provode manje vremena na poslu od Grka, i do 70 posto produktivniji.
Fleksibilnošću do produktivnosti
Zanimljivo je i istraživanje koje je provelo američko Society for Human Resource Management, a koje je pokazalo kako fleksibilno radno vrijeme povećava moral zaposlenika i tako utječe i na njihovu produktivnost na poslu. U SAD-u sve više malih i srednjih tvrtki nudi svojim zaposlenicima mogućnost da jedan dan u tjednu (najčešće petkom) odu s posla ranije, pod uvjetom da to vrijeme nadoknade neki drugi dan.
Pozitivni rezultati najvidljiviji su upravo tijekom ljetnih mjeseci kad većina zaposlenika koristi svoje godišnje odmore, a priliku da odu s posla nekoliko sati ranije i iskoriste vikend za izlet s obitelji, većina će rado iskoristiti.
Zaposlenici koji imaju fleksibilno radno vrijeme fokusiraniji su na posao, pozitivniji i lakše obavljaju svoje radne zadatke.
Upravo bi o tome trebali voditi računa i poslodavci u Hrvatskoj, pogotovo oni čije radno vrijeme nije čvrsto povezano s nekim drugim djelatnostima.
Fiksno radno vrijeme nije uvijek rješenje
Postoji niz razloga zašto fiksno radno vrijeme, od 9 do 17 sati, nije uvijek najbolje rješenje za sve tvrtke. Osim što zaposlenici u to vrijeme možda ne mogu obaviti sav posao jer surađuju s ljudima u drugim vremenskim zonama, tu su još neki, jednostavniji razlozi.
Dobri i produktivni zaposlenici su oni zaposlenici koji su strastveni na poslu. Fiksno i rigidno radno vrijeme ubija tu strast i kreativnost, a onda i produktivnost. Ako je bitno da vaši zaposlenici razmišljaju van tradicionalnih okvira, dopustite im i da imaju takvo radno vrijeme.
Radno vrijeme ne garantira i obavljeni posao. Većini ljudi radno vrijeme od 9 do 17 sati ne odgovara što zbog privatnih obveza, što zbog vlastitog bioritma. Neki ljudi jednostavno bolje funkcioniraju rano ujutro i produktivniji su ako se ustanu u 5 ujutro, dok drugi mogu raditi cijelu noć, ali kad sunce svane pretvaraju se u zombije.
Fiksno radno vrijeme može naškoditi i onima koji moraju raditi u timovima. Ako su prisiljeni provoditi određeno vrijeme zajedno, može se pojaviti rezigniranost i predbacivanje jer nisu svi odradili svoj dio posla. Ako se zaposlenici fokusiraju na ispunjavanje ciljeva, a ne provođenje vremena u uredu, biti će produktivniji.
Manje je više
Dakle, kraći radni dan ili fleksibilno radno vrijeme, pogotovo u ljetnim mjesecima kad i visoke temperature mogu ‘usporiti’ ljude, mogle bi potaknuti produktivnost među zaposlenicima.
U najmanju ruku, poboljšat će raspoloženje i podići moral, a to nije za odbaciti.
Foto: 123rf
