Lakše i brže osnivanje tvrtke, ali i njena likvidacija najvažnije su novosti koje su donijele najnovije izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima koje su stupile na snagu 20. travnja 2019. godine. Evo što se promijenilo!
Digitalizacija poslovanja
Izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima poduzetnicima je omogućeno elektroničko osnivanje tvrtke putem aplikacije e-Osnivanje. Preko ove aplikacije koja je povezana sa sustavom START Ministarstva gospodarstva, omogućeno je osnivanje društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.). Predviđeno je da aplikacija e-Osnivanje bude dostupna građanima za korištenje od 1. rujna 2019. godine, a od 1. prosinca 2019. godine omogućit će se i preuzimanje izvatka iz sudskog registra u elektroničkom izvorniku putem internetske stranice sudskog registra.
A što na ovu promjenu kaže Helena Budiša, ovlaštena revizorica i direktorica u UHY HB EKONOM d.o.o.?
„Kako je svaki poduzetnik preko e-Fine, e-Porezne, e-mirovinskog i e-zdravstvenog dobro upoznat s e-poslovanjem, ovo će napokon olakšati i taj prvi korak u poduzetništvo. Nadam se da će ova aplikacija, osim hrvatskim građanima, biti dostupna i građanima EU. Naime, ukoliko se to ne omogući, ograničavaju se slobode kretanja kapitala u EU te će klasično osnivanje ostati prepreka za ulaganja u SME u Hrvatsku od strane građana EU zemalja“, upozorava.
Osnivanje uz manji kapital
Promjene ZTD-a također omogućuju kraći rok za osnivanje poduzeća te inicijalno manji iznos temeljnog kapitala. Naime, Trgovački sud morao bi donijeti odluku o upisu u sudski registar u roku od 5 dana za razliku od prijašnjih 15 dana, a temeljni kapital kojeg je potrebno uplatiti prije osnivanja tvrtke sada iznosi 5000 kn. Dodatno, umjesto dosadašnja 3 člana, j.d.o.o. će moći osnovati najviše 5 članova.
„Od uvođenja jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, moj savjet svakom novom poduzetniku ipak je bilo osnivanje d.o.o., a sve zbog skrivenih troškova koji su se javljali nakon što bi se j.d.o.o. htio preoblikovati u d.o.o. i zarađene dobiti koja se nije mogla isplatiti. Novim izmjenama dopušteno je osnivanje d.o.o. na način da se pri osnivanju uplati 5000 kuna te u roku od godine dana preostali iznos temeljnog kapitala od 15 000 kuna. Zbog e-osnivanja nadam se da će troškovi pristojbi za osnivanje biti izjednačeni. U tom slučaju moje su preporuke na strani osnivanja d.o.o. društva.“
Pojednostavljena likvidacija
Novim se promjenama omogućuje i brisanje društva bez postupka likvidacije. Sada će se to moći izvršiti samo izjavom člana kod javnog bilježnika te se odlukom člana društva društvo briše iz registra. Članovi društva dvije godine odgovaraju za eventualne obveze, ako se kasnije utvrde. Na taj način omogućuje se lakši izlazak s tržišta te jednostavnija, brža i jeftinija likvidacija trgovačkog društva kapitala.
„Likvidacija je bila jedan od velikih problema i utega poduzetnicima. Taj dugotrajan proces od nekad i skoro dvije godine jednostavno je dodatno obeshrabrivalo potencijalne poduzetnike da se niti ne upuste u poduzetničke vode, a troškovi likvidacije bila su noćna mora svakog malog poduzetnika. Novom opcijom smanjuje se i strah od ulaska u poduzetničke vode, jer ako ne uspiju, imat će troškove pokušaja, ali ih neće dodatno snaći i troškovi zatvaranja firme.“
U čemu je kvaka?
Ipak, postoji jedna promjena koja neće naići na oduševljenje kod poduzetnika. U novi Zakon o trgovačkim društvima „provukao se“ i jedan dodatni trošak. Naime, nakon likvidacije, dokumentacija društva predaje se na čuvanje Hrvatskoj gospodarskoj komori. Naknada će biti propisana Pravilnikom o utvrđivanju visine naknade za pohranu i čuvanje dokumentacije koji treba biti donesen do 1. siječnja 2020. godine, a kolika će ona biti još se ne zna.
„Svi znamo da još uvijek imamo jako puno dokumenata u papirnatom obliku te se arhiva može sastojati od jednog registratora na godinu do nekoliko stotina godišnje. Koliko će iznositi te naknade, za koje vrijeme će se plaćati, jednokratno ili cijelo razdoblje čuvanja, nije poznato. To nas opet vraća na isti uteg, zatvorili smo društvo jer nemamo novca za poslovanje, a sada opet za njega nešto trebamo plaćati. Nadam se da će prevladati razum i da će naknade biti simbolične i jednokratne“, ističe.
Dodatno, ističe i još jedan detalj na koji je potrebno pripaziti. Bitna promjena u osnivanju tvrtke dogodila se i kod biranja naziva trgovačkog društva, koje će sada biti još zahtjevnije nego prije.
„Dosada se sličnost naziva utvrđivala samo na području istog registarskog suda. Nakon ovih izmjena sličnost naziva uspoređuje se na nivou svih registarskih sudova, odnosno postojanje istog ili sličnog naziva društva treba provjeriti na nivou svih društava registriranih u Republici Hrvatskoj. Međutim, naziv društva može biti na hrvatskom ili na bilo kojem službenom jeziku države članice Europske unije. Znači, možemo uzeti bilo koji rječnik Europske unije i potražiti ime našem društvu prema ciljanom tržištu koje nam može otvoriti vrata bezbrojnih poslova u EU i šire“, za kraj savjetuje Helena.
Foto: Unsplash
Tekst sponzorira UHY HB EKONOM d.o.o.
